Mršav UN-ov sporazum o klimi postignut u posljednji tren nakon dva tjedna razgovora istaknuo je ranjivost procesa koji ovise o konsenzusu i mogao bi biti znak slabljenja uloge UN-a, ocjenjuje instituti koji se bave klimatskim promjenama, prenosi Poslovni dnevnik. Glavni pregovori održavali su se između 30-tak zemalja a najveći korak naprijed uključivao je samo pet, SAD, Kinu, Brazil, Južnu Afriku i Indiju. Konačni sporazum nije pravno obvezujuć i sudjelovanje u njemu ostavljeno je na volju zemljama, (očekuje se ipak da će u njemu sudjelovati sve članice osim četiri ili pet zemalja) što je odmak sporazuma od kišobrana UN-ove konferencije. "Ne mislim da je to kraj UN-ove uloge u pitanjima klime nego novi model unutar nje", rekla je Jennifer Morgan, voditeljica programa za klimu i energiju Svjetskog instituta za resurse. Ona je "apsolutno" podržala ulogu državnih čelnika. Svjetski su čelnici doputovali na završne dane skupa predsjednik SAD-a Barack OBAMA bio je ključan za prevladavanje pat pozicije, prenosi HINA. Odluke UN-a se moraju jednoglasno donijeti i dogovoriti između zemalja koje mogu biti različite kao što je različit malen pacifički otok Tuvalu koji ima 12.000 stanovnika od SAD-a. To je pravilo i ugrozilo uspjeh konferencije koja se održavala od 7. do 18. prosinca u Kopenhagenu jer su zemlje u razvoju tražile da se svaki tekst preispita na plenarnoj sjednici 193 zemlje. Izvori su rekli da danski domaćin nije bio sklon to činiti iz straha da bi predugo trajalo ako cijela skupina priprema nacrt jednog teksta što je dovelo do dana potraćenih pregovora i sporova. Posljednje je večeri plenarna sjednica točno pokazala problem postizanja jednoglasnosti glede konačnog teksta a za spašavanje kopenhaškog sporazuma bila je potrebna izravna intervencija glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona. Barack Obama izjavio je da je postignuta "značajna prekretnica bez presedana" između SAD-a, Kine i tri druge zemlje u globalnim naporima na zaustavljanju klimatskih promjena, dodajući kako je ostalo još puno posla do postizanja pravno obvezujućeg ugovora. "To će biti jako teško, i potrajat će neko vrijeme.Prošli smo dug put, ali moramo ići još dalje", rekao je Obama pred zaključenje summita 193 zemlje posvećenog globalnom zatopljenju. Obama je kazao kako je postojao "temeljan zastoj u perspektivi" između velikih, industrijski razvijenih zemljama poput SAD-a, i siromašnijih, iako nekad i velikih, zemalja u razvoju. Ocijenio je da će ovotjedni napori "pomoći da počnemo biti dorasli odgovornosti da našoj djeci i unucima ostavimo čišći planet". Dogovor odražava određeni napredak oko pitanja pomoći siromašnim zemljama da se lakše nose s klimatskim promjenama i pridobijanje Kine da bude transparentnija oko svojih akcija za rješavanje problema zatopljenja atmosfere. No on još ne znači preuzimanje obveza bilo koje zemlje za smanjenje zagađivanja većeg od opće priznatih odrednica za zadržavanje rasta globalne temperature, prihvaćenih na konferenciji vodećih svjetskih gospodarstava u srpnju 2008. Ograničeni sporazum između SAD-a, Kine, Brazila, Indije i Južne Afrike odraz je intenzivnih političkih i ekonomskih prepreka, koje su blokirale obvezujući sporazum za ograničavanje emisije "stakleničkih plinova", za koje se vjeruje se da izazivaju opasno zagrijavanje Zemlje. Sporazum poziva zemlje sudionice na objavu konkretnih akcija koje su poduzete za kontrolu emisije "stakleničkih plinova" i prednost za daljnje napore kako bi se postiglo veće smanjenje emisije plinova. Obama je rekao će će obećanja pet zemalja biti "predmet međunarodnog savjetovanja", koje će omogućiti svakoj zemlji da "pokaže svijetu ono što radi".