Amazonija, ili kako se još može nazvati - »pluća svijeta« i najveća svjetska prašuma suočila se s gotovo nezaustavljivim propadanjem te joj, ako se ono odmah ne zaustavi, prijeti nepovratan nestanak, smatraju stručnjaci za ekologiju i klimatske promjene Ujedinjenih naroda, izvještava Vjesnik. Sve snažniji zamah klimatskih promjena mogao bi zauvijek uništiti gotovo 60% amazonske prašume do 2030. godine. Svjesni su toga i predsjednici osam amazonijskih država koji će uputiti Ujedinjenim narodima na predstojećem summitu o klimi u Kopenhagenu otvoreno pismo sa zahtjevom za spas »pluća svijeta«. Klimatske promjene, rast stanovništva, obradivih površina i pripadajuće infrastrukture ozbiljno su narušili budućnost vegetacije najveće svjetske prašume. Stručnjaci smatraju kako za spas prašume valja smanjiti sječu šume najmanje 17%. Šireći se na prostoru od šest milijuna četvornih km, uglavnom u poriječju Amazone, amazonska prašuma najveća je preostala prašuma na Zemlji i prekriva trećinu Južne Amerike. Sadrži više vrsta biljaka i životinja nego bilo koje područje na svijetu - otprilike jednu petinu vrsta ptica i jednu desetinu vrsta sisavaca. No, u sljedeće 23 godine deforestacija Amazone mogla bi otpustiti dodatnih 96,9 milijardi tona ugljikova dioksida u atmosferu. Više od polovice brazilske prašume okupirao je čovjek, raskrčio ili iskoristio za drvnu industriju i njeno je uništenje gore nego što to pokazuju vladini podaci, objavila je vodeća brazilska organizacija za zaštitu okoliša. U istraživanju koje je provela organizacija Imazon, korištene su satelitske snimke iz 2002., koje pokazuju da je 50% prašume naseljeno ili raskrčeno, što je područje veće od SAD-a. Uništavanje Amazonije prošle je godine dosegnulo najvišu razinu kad su farmeri i drvosječe »očistili« područje veće od američke savezne države New Jersey. Amazonska prašuma predstavlja ključni čimbenik u stabiliziranju globalnog klimatskog sustava. To su pluća planeta jer šume apsorbiraju ugljikov dioksid koji je jedan od glavnih stakleničkih plinova. Amazonija je i najveći proizvođač kisika na Zemlji. To što uništava amazonsku prašumu je širenje poljoprivrede i stočarstva, odnosno sječa drveća i požari. Ako se takav trend invazije na šume nastavi, 60 posto Amazonije nestat će do 2030. godine, naglašavaju stručnjaci, a to bi moglo dovesti do podizanja temperatura na tom području i do osam stupnjeva Celzijevih. Ne uspijemo li zaštititi amazonsku prašumu od uništavanja, posljedice ne bi bile kobne samo za tamošnju regiju nego i za stabilnost klime na svjetskoj razini, smatraju stručnjaci.