Uoči početka velikog summita o klimi u Kopenhagenu, dansko predsjedništvo konferencije usuglasilo je zajednički nacrt sporazuma po kojem bi do 2050. godine emisija stakleničkih plinova trebala biti za 50% manja u odnosu na 1990. godinu. Isto tako, razvijene zemlje trebale bi preuzeti obvezu da do tada smanje emisiju za čak 80%, prenosi Vjesnik. Prve reakcije su različite, prije svega vezano za datum, jer su prve ocjene da je 2050. godina daleko, pa da su i preuzete obveze dosta imaginarne, prije svega što se u sljedećih četrdesetak godina svašta može dogoditi. Svi se mnogo više koncentriraju na moguće zaključke koji se tiču razdoblja do 2020. godine. Čak i u slučaju zaključaka koji se tiču 2020. godine stvari treba požuriti, već i zbog praktične strane, jer su mnogi projekti koji se pripremaju u vezi s obvezama koje će preuzeti sve zemlje svijeta. Kako piše Vjesnik, da nacrt rezolucije ima mnogo nejasnoća pokazuju i reakcije koje su promptno došle iz mnogih svjetskih metropola. Sada je međutim posve jasno da se u Kopenhagenu neće postići obvezujući dogovor, već će se ostaviti gotovo dvanaest mjeseci svim zemljama da usklade želje i realnost, pa da se do obvezujućeg dokumenta dođe krajem 2010. godine. Europljani međutim inzistiraju da se postigne sporazum koliko će se novca izdvajati za zemlje u razvoju, koje neće moći pratiti ambiciozni plan smanjenja stakleničkih plinova. A bez tih zemalja cijeli projekt ne može uspjeti. Sad se barata sa svotom od 30 milijardi eura na godinu, ali ni o tome ne postoji zajednički stav.