Nestaje li Arktički led?

Autor: A.H. Objavljeno: 07.09.2009. 🕜 07:32 Lokacija: Washington, DC (SAD)

Arktički led, važna komponenta prirodnog termostata planeta Zemlje, sve je tanji

Arktički led, važna komponenta prirodnog termostata Zemlje, sve je tanji, a površina ledene kape oko Sjevernog pola kontinuirano se smanjuje posljednjih godina, objavili su znanstvenici pozivajući se na satelitske snimke, prenosi Vjesnik. Tanji sezonski led, koji se na površini mora stvara svake zime, a topi svakog ljeta, sad čini oko 70% ukupnog arktičkog leda, dok je osamdesetih i devedesetih godina takav led sačinjavao između 40 i 50% ledenog pokrova Arktika. Istodobno se znatno smanjuje površina debljeg leda koji može jednu ili više godina »preživjeti« ljetne temperature, navode Nasini stručnjaci. Smanjenje količine leda, što je posljedica globalnog zagrijavanja, izaziva veliku zabrinutost jer ledeni pokrov reflektira sunčevu svjetlost u svemir i služi kao golemi klimatski uređaj planeta Zemlje. Otopljeni led zamjenjuju tamnije oceanske vode koje apsorbiraju mnogo više sunčeve svjetlosti i time pridonose dodatnom zagrijavanju planeta. »Ledeni pokrov ima važnu ulogu u klimatskim promjenama«, rekao je Thomas Wagner iz Nase. »Osobito je važan deblji led jer se on ne topi pa i ljeti reflektira svjetlost«, dodao je Wagner. Desetljetni trend smanjivanja površine ledene kape na Sjevernom polu također se nastavlja. U zimi 2008./2009. najveća zabilježena površina ledenog pokrova iznosila je 15,2 milijuna četvornih kilometara, što je 720.000 četvornih kilometara manje od dugogodišnjeg prosjeka između 1979. i 2000. godine, navodi list. Prema navodima znanstvenika, topljenje leda ubrzalo se za 75% u deset godina duž obala antarktičkoga kontinenta, dosegnuvši 2006. godine 192 milijarde prostornih metara. U izvješću globalnog pregleda za led i snijeg, stručnjaci Ujedinjenih naroda upozoravaju da se općenito smanjuju ledenjaci od Himalaje do Alpa, a zagrijava permafrost (trajno zaleđeni sloj Zemlje) od Aljaske do Sibira, dok snježne padaline postaju sve neizvjesnije u mnogim regijama. Stoga će se klimatske promjene, za koje su ponajviše odgovorni staklenički plinovi koji se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, osjetiti vrlo daleko od polarnih regija ili visokih planinskih područja.