Velika Britanija, Francuska, Danska, Švedska i Finska suglasile su se da intenziviraju zelenu diplomaciju kako bi se na konferenciji u Kopenhagenu u prosincu prihvatio ambiciozni globalni klimatski sporazum, prenosi HRT. Izjavio je to danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moller na konferenciji za novinare nakon sastanka s kolegama iz Velike Britanije, Francuske, Švedske i Finske. Europska unija obvezala se na 20-postotno smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2020., odnosno na 30-postotno smanjenje ako i druge zemlje prihvate slične obveze. Glavna je točka prijepora za postizanje novog sporazuma između bogatih i siromašnih zemalja pitanje fondova iz kojih bi se financirale mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, prenosi HRT. Europska komisija pripremila je nacrt dokumenta koji sadržava procjene financijskih potreba zemalja u razvoju za ublažavanje posljedica i prilagodbe klimatskim promjenama. U nacrtu stoji prijedlog načina na koji bi razvijene zemlje mogle podijeliti financijski teret. Prijedlog je osnova za međunarodnu konferenciju u Kopenhagenu koja će se održati u prosincu, a na kojoj bi trebao biti dogovoren novi sporazum o klimi koji će zamijeniti Protokol iz Kyota. Nadalje, Komisija procjenjuje da će zemljama u razvoju za borbu protiv klimatskih promjena do 2020. trebati od 66 do 80 milijardi eura na godinu. Procjena se temelji na pretpostavci da će biti donesen novi sporazum o klimi, koji će obvezati zemlje da do 2020. smanje emisiju CO2 za 30%. Europska unija spremna je snositi do 30% globalnih troškova borbe protiv klimatskih promjena. Industrija i elektrane osigurat će 33 milijarda eura, poljoprivreda pet, a sporije uništavanje tropskih šuma.