Arhuška konvencija je u Hrvatskoj mrtvo slovo na papiru

Autor: N.D. Objavljeno: 28.06.2021. 🕜 10:26 Lokacija: Split

Državu nije briga što građani imaju za reći, čak ni u javnoj raspravi o provedbi Arhuške konvencije

Ekološka udruga Sunce upozila je da je u Hrvatskoj Arhuška konvencija o pravu javnosti na pristup odlučivanju i informacijama o okolišu iz 1998. puko ispunjavanje obaveza, bez prve forme. Na javnoj raspravi je 5. Izvješće o provođenju Arhuške konvencije u periodu 2017.-2021., gdje bi država trebala objaviti status poštivanja prijenosa konvencije u praksu.  Proces konzultacije o 5. Izvješću o provedbi Arhuške konvnecije je završen i svi istaknuti komentari odbačeni su izrazima "primljeno na znanje" ili "nije prihvaćeno".  

Sunce je u javnoj raspravi upozoravalo da su građani nedovoljno osposobljeni za koriđteje pravnih alata za dobivanje relevantnih informacija o okolišu, a javna tijela su inertna. 

Do srpnja 2014. trebala je biti donesena nova Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti u pitanjima zaštite okoliša, slijedom tada novog Zakona o zaštiti okoliša, no ta Uredba do danas uopće nije donesena, a Zakon je mijenjan nekoliko puta. Taj komentar Udruge Sunce na javnoj raspravi nije prihvaćen. Sunce također navodi da se javnost u procese sudjelovanja i radne skupine uključuje paušalno i bez stvarnog interesa da se mišljenja uvaže, kao i na to da se javnosti ne pružaju potpune informacije u upravnim postupcima. Udruga je također upozorila da Zakon o upravnim sporovima uvodi plaćanje troškova upravnog spora prema načelu uspjeha u parnici, na kojoj je na jednoj strani uvijek država, a na drugoj građani, a ne kao do tada pola-pola.

Paušalne odbijenice

"Obrazloženja zašto se neki od gore navedenih komentara ne prihvaćaju, navedena su paušalno. Doseg je bilo citiranje zakonskih odredbi, kojih smo itekako svjesni. Međutim, poanta u procesu sudjelovanja javnosti je pronalaženje rješenja za unaprjeđenje zakonodavnog okvira u službi sudjelovanja javnosti u okolišnim pitanjima i prenošenje duha Konvencije u naš pravni sustav. Cilj provedbe konzultacija s javnošću na nacrt Izvješća ne bi trebalo biti kategoričko odbijanje svakog stava suprotnog tekstu navedenom u Izvješću, kao ni blokiranje progresa korištenjem moći. Naprotiv, suradnja je ključ uspjeha. Iako je civilno društvo naviknuto na ovakav pristup, u ovom slučaju on je nedopustiv i opasan. Zašto? Upravo zato što se radi o dokumentu koji revidira primjenu krovnog propisa koji osigurava sudjelovanje javnosti u donošenju odluka koje se tiču okoliša - Aarhuške konvencije, a koji po svojoj snazi predstavlja akt iznad zakona u RH, a odmah ispod Ustava. Ako se proces sudjelovanja javnosti za ovako važan dokument provodi na paušalan način, nije preuveličavanje zaključimo li da se na lokalnim razinama (primjerice donošenje odluke o nasipavanju obale u duljini iznad 50 metara) postupak konzultiranja s javnosti neće niti provesti", kažu u Suncu.

TAGOVI