Bečki bi se pročišćivač vode koji je u pogon pušten još 1980. zahvaljujući učinkovitom korištenju energije iz otpadnog mulja od 2020. godine u potpunosti trebao samostalno opskrbljivati energijom. To predstavlja veliki uspjeh s obzirom da se pročišćivači vode ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije. Bečki pročišćivač u sekundi zaprimi 6.400 litara otpadnih voda, a u samo 20 sati voda prođe proces mehaničkog i biološkog čišćenja, pri čemu se nastoje imitirati prirodni procesi. Na taj se način svakodnevno prikupi više od 100.000 kilograma otpadnih tvari, a pročišćenja se voda potom ispušta u kanal kojom otječe natrag u Dunav. S obzirom na to da je za pokretanje jednog tako velikog postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda potrebno jedan posto ukupne gradske električne energije, iz grada su odlučili proizvoditi plin iz otpadnog mulja kojim će se pročišćivač autonomno opskrbljivati energijom. Izgradnja novog postrojenje za proizvodnju plina tj. šest 30 metara visokih spremnika za mulj zapremine od 75.000 kubičnih metara Beč će koštati 250 milijuna eura. Inovativni postupak prerade mulja u plin razrađen je u suradnji s bečkim Institutom za kontrolu ispravnosti vode, a prije nego li mulj dospije u spremnike u kojima se odvija proces truljenja morat će biti oslobođen vode. Što je mulj gušći to je energetska bilanca bolja jer se on prije početka procesa truljenja mora zagrijati na 38 stupnjeva. Manji udio vode u tom slučaju znači i manju potrošnju energije. No, on ipak ne smije biti niti pregust jer u tom slučaju neće moći proći kroz crpke. U Beču godišnje nastane dva milijuna kubičnih metara mulja koji će bakterije u buduće u novim spremnicima uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje koji se dvotrećinski sastoji od metana. Istrunuli će se mulj potom ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pri tom neće nastajati samo mehanička energije koja će uz pomoć generatora pretvarati u električnu struju nego i toplinska energija potrebna za zagrijavanje vode. Prva dva bazena puštena su prije nekoliko dana u rad, a bečka gradska vijećnica za ekologiju Ulli Sima kazala je tom prigodom kako se radovi na izgradnji novog dijela pročišćivača odvijaju prema planu, i financijski i vremenski. Istaknula je osim toga kako izgradnja novog pogona ne znači samo smanjenje potrošnje energije nego i smanjenje ekvivalenata CO2 emisije za 40 tisuća tona godišnje