Na Plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u utorak izglasano je stajalište Europskog parlamenta o paketu zakonodavstva uz Akcijski plan Europske komisije o kružnom gospodarstvu. Ovim paketom mijenjaju se četiri ključne direktive koje reguliraju pitanja gospodarenja otpadom u razdoblju do 2030. godine te daju smjernice nastavaka politike i nakon toga razdoblja. Paket zakonodavstva sadrži Okvirnu direktivu 2008/98/EZ o otpadu, Direktivu 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, Direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu te Direktivu 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi. Stajališta Europskog parlamenta bit će ovisno o rezultatima pregovora s Vijećem i Komisijom, ugrađena u konačni zakonodavni paket. Ovim mjerama zastupnici traže da dio otpada koji se reciklira do 2030. godine poraste s današnjih 44 % na 70%. Zastupnici također žele da se ograniči udio odlaganja, koji ima negativan utjecaj na okoliš na 5%, te da se do 2030. za 50% smanji bacanje hrane. Prema statistikama za 2014. godinu 44% komunalnog otpada u EU se reciklira ili kompostira. U 2004. godini to je bilo 31%, a do 2020. godine države članice trebale bi reciklirati ili kompostirati više od 50% otpada. 
Europarlamentarka Marijana Petir smatra kako provedba mjera mora doprinijeti smanjivanju količina otpada i učinkovitoj uporabi sirovina. „Europa je deficitarna u izvorima energije i mineralnim resursima. To predstavlja sve veći problem za naše gospodarstvo. Ovismo o uvozu energije, a odgovor na problem je kružno gospodarstvo. Ovoga tjedna okrećemo novu stranicu našega razvoja koja nas vodi prema resursno učinkovitoj budućnosti,“ rekla je Marijana Petir. Petir je pozdravila i podršku mjerama koje se odnose na pristup uputama za uporabu, rezervnim dijelovima, tehničkim informacijama ili bilo kojem drugom instrumentu, opremi ili softveru koji su potrebni za ponovnu uporabu proizvoda, ne dovodeći u pitanje prava intelektualnog vlasništva. Ona je pojasnila kako mjere moraju biti usmjerene na produživanje uporabljivosti proizvoda te mogućnost proizvodnje rezervnih dijelova. Smatra kako je potrebno učiniti i dodatne izmjene zakonodavstva poveznog s jamstvenim rokovima kao bi se oni produžili te kako bi dostupnost rezervnih dijelova produžila vijek trajanja proizvoda. Ujedno, zastupnica Petir upozorava na važnost produženja rokova za ostvarivanje ciljeva zakonodavnog paketa za države članice koje u ovom trenutku zaostaju za postavljenim ciljevima do 2020. godine „jer je gospodarenje otpadom financijski i organizacijski zahtjevno, te je za postizanje troškovno održivih oblika gospodarenja otpadom potrebno vrijeme“, napominje Petir