U Alibunaru u Srbiji službeno je započela izgradnja najveće vjetroelektrane u ovoj državi koju grade kineske tvrtke. Veleposlanstvo Kine u Sjevernoj Makedoniji objavilo je da će projekt biti opremljen s 40 vjetroturbina razvijenih u Kini.
"S ukupnim instaliranim kapacitetom od 168 megavata, očekuje se da će vjetroelektrana godišnje proizvoditi oko 430 milijuna kilovatsati električne energije, što je dovoljno za podmirivanje godišnjih potreba više od 100.000 kućanstava", objavilo je Veleposlanstvo Narodne Republike Kine.
Jedna od najvećih kineskih kompanija za proizvodnju vjetroturbina, SANY Renewable Energy, investitor je ovog značajnog projekta. Putem svoje podružnice Heavy Energy International, kompanija je kupila 90 posto udjela u projektu, dok je belgijsko-nizozemski partner WV International zadržao 10 posto vlasništva.
Rok za izgradnju vjetroelektrane je oko dvije godine. Projekt "Alibunar" nalazi se u istočnom dijelu Srbije, jednom od područja s najboljim vjetropotencijalom u zemlji. Očekuje se da će godišnja proizvodnja od 430 do 480 milijuna kWh električne energije pridonijeti optimizaciji nacionalnog energetskog miksa te smanjiti ovisnost o tradicionalnim fosilnim gorivima.
"Vjetropark Alibunar ima veliko značenje za našu kompaniju i označava naš ulazak na srpsko, ali i šire europsko tržište energije vjetra. Aktivno ćemo surađivati s lokalnim partnerima kako bismo pomogli Srbiji u ostvarivanju njezine energetske tranzicije i ciljeva održivog razvoja kroz uvođenje naprednih tehnologija i rješenja u području energije vjetra", izjavio je predsjednik kompanije Zhou Fugui.
Većinsko vlasništvo kineskog investitora
Ovo je prvi veliki vjetropark u Srbiji koji će biti u većinskom vlasništvu kineskog investitora, izgrađen kineskom tehnologijom i opremljen turbinama kineskog proizvođača. Projekt je dio šire kineske gospodarske i energetske prisutnosti u Srbiji, gdje kineske kompanije već ulažu u cestovnu infrastrukturu, rudarstvo, čeličnu industriju i energetiku. Projekt će Srbiji omogućiti veću energetsku sigurnost.
"Srbija će dobiti dodatni domaći izvor električne energije, čime će smanjiti ovisnost o uvozu i proizvodnji iz ugljena, osobito u razdobljima povećane potrošnje", smatra stručna javnost.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana ovisi o vremenskim uvjetima, zbog čega su nužni dodatni kapaciteti za uravnoteženje elektroenergetskog sustava, poput baterijskih sustava, reverzibilnih hidroelektrana ili fleksibilnih termoelektrana, kao i jačanje prijenosne mreže.
"Za potpuno iskorištavanje novih kapaciteta energije vjetra potrebna su ulaganja u dalekovode i trafostanice kako bi se osigurao pouzdan prijenos proizvedene električne energije", ističu stručnjaci.
Projekt je dio strategije Srbije za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i ispunjavanje klimatskih i energetskih ciljeva prema Europskoj uniji. Prema navodima srpske elektroprivrede EPS, proizvedena električna energija ostat će na domaćem tržištu, a ugovori o otkupu i balansiranju pridonijet će većoj stabilnosti elektroenergetskog sustava.
