Nadležna tijela za energetiku u Srbiji najavljuju velike promjene u toj grani gospodarstva, od dekarbonizacije i digitalizacije, do jačanja interkonekcija i razvoja novih izvora energije. Zbog toga smatraju da je od ključne važnosti da država osigura predvidiv regulatorni okvir i ravnotežu između javnog i privatnog interesa.
Ulagački ciklus u vrijednosti čak 14,4 milijarde eura, planiran za razdoblje 2028. - 2035., usmjeren je na potpuno osuvremenjavanje srpske energetike. Najveći dio tih ulaganja namijenjen je za kapitalne projekte: 6,5 milijardi eura za izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije (hidroelektrana, plinskih termoelektrana, postrojenja na obnovljive izvore i drugih baznih proizvodnih kapaciteta), 2,4 mlrd. eura za osuvremenjavanje i proširenje prijenosne i distribucijske elektroenergetske mreže i 1,2 mlrd. eura za izgradnju plinskih interkonekcija, magistralnih i regionalnih plinovoda i naftovoda.
Kao prioritetni projekti u sljedećih nekoliko godina ističu se RHE Bistrica, plinska termoelektrana kod Niša, plinske interkonekcije sa Sjevernom Makedonijom i Rumunjskom, proširenje podzemnog skladišta plina Banatski Dvor i završetak Transbalkanskog elektroenergetskog koridora, što će ojačati regionalnu prijenosnu mrežu. Pored toga, Srbija radi i na razvoju novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pripremama za uvođenje nuklearne energije u budući energetski miks, osuvremenjavanju i digitalizaciji elektroprijenosne i elektrodistribucijske mreže i dekarbonizaciji proizvodnje električne energije. Ti se projekti smatraju ključnima jer bi trebali ostvariti veću energetsku neovisnost, sigurnost opskrbe i usklađivanje zemlje s europskim energetskim i klimatskim politikama.
Srbija i europski energetski propisi
Srbija se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Ugovora o Energetskoj zajednici obvezala uskladiti svoje energetsko zakonodavstvo s Europskom unijom. "Reformska agenda u području energetike inzistira na ubrzavanju usklađivanja propisa i jačanju njihove provedbe, što predstavlja veliki izazov, ali i priliku da stvorimo odgovarajući regulatorni i planski okvir za razvoj energetike u narednim godinama," izjavila je Maja Vukadinović, pomoćnica srpske ministrice rudarstva i energetike, zadužena za energetsku učinkovitost i klimatske promjene.
Prema njezinim riječima, suradnja s EU-om i međunarodnim financijskim ustanovama omogućava prijenos suvremenih tehničkih znanja, iskustava i modela financiranja. To pridonosi daljnjem usklađivanju domaćih politika i prakse s europskim okvirima u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora i dekarbonizacije. Tako je Ministarstvo rudarstva i energetike u posljednje dvije godine pokrenulo donošenje četiri nova zakona, među kojima su Zakon o energetici, Zakon o nafti, plinu i obveznim zalihama, ali i strateške dokumente kao što su Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan i Strategija razvoja energetike do 2040. godine, zajedno s brojnim podzakonskim aktima i Akcijskim planom za pravednu tranziciju.
