Srbija će uložiti oko 2 milijarde eura u tamošnji hidroenergetski sektor u narednih 10 godina. Država je u proteklom razdoblju radila na revitalizaciji postojećih hidroelektrana.
Za energetske vlasti u Beogradu hidroelektrane nisu samo jedan od elemenata energetske tranzicije, već i njezin operativni temelj. One omogućuju da tranzicija bude sigurna, tehnički izvediva i ekonomski održiva, uz očuvanje stabilnosti elektroenergetskog sustava.
Radovan Stanić, pomoćnik generalnog direktora "Elektroprivrede Srbije" za operativne poslove, kaže da je hidroenergetika najveći stabilni obnovljivi izvor u njihovu sustavu te da ona osigurava kontinuitet proizvodnje i sigurnost opskrbe, što je preduvjet za postupno smanjivanje udjela ugljena.
"Osim toga, hidroelektrane imaju jedinstvenu ulogu u održavanju balansne stabilnosti – mogu brzo reagirati, pratiti varijabilnost vjetra i sunca te nadomjestiti njihove oscilacije", kaže Stanić.
Već su završene aktivnosti na revitalizaciji dijela velikih energetskih objekata, kao što su „Bajina Bašta", „Đerdap 1", „Zvornik" (velike hidroelektrane u Srbiji), a u tijeku je i velika revitalizacija reverzibilne elektrane „Bajina Bašta". Počinje revitalizacija i hidroelektrane „Vlasinske", a priprema se modernizacija hidroelektrane „Bistrica", kao i izgradnja četvrtog agregata u HE „Potpeć".
Ulaganja od 760 milijuna eura
HE Bajina Bašta jedna je od najvažnijih hidroelektrana u Srbiji, dok je HE „Đerdap 1" jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Puštena je u rad 1970-ih i ima ogromnu ulogu u elektroenergetskom sustavu Srbije.
"Planirana ulaganja u hidroelektrane u naredne tri godine iznose oko 760 milijuna eura, od čega oko 470 milijuna eura za nove projekte. Dugoročno, u sljedećih 10 godina, u hidroenergetski sektor planiraju se investicije od oko dvije milijarde eura", rekao je Stanić.
Do 2040. godine svaki drugi megavatsat u Srbiji bit će iz obnovljivih izvora.
Milan Aleksić, savjetnik ministra za kapitalne projekte u Ministarstvu rudarstva i energetike, kaže da hidroelektrane imaju važnu ulogu, a reverzibilne hidroelektrane – najvažniju ulogu u energetskoj tranziciji Srbije.
"Naša je obveza da rekonstruiramo postojeće hidroelektrane i izgradimo nove. Investicije su ključne za osiguranje energetske sigurnosti, a RHE 'Bistrica', snage oko 660 megavata, strateški je projekt koji će omogućiti balansiranje novih solarnih i vjetroelektrana", kaže Aleksić.
Prema njegovim riječima, od 2026. godine i njih očekuju brojni izazovi, poput CBAM-a i plaćanja karbonske takse.
"Cilj je povećati udio zelene energije u energetskom miksu, a usvojeni Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan predviđa da do kraja ovog desetljeća svaki drugi megavatsat bude iz obnovljivih izvora energije, te da se do 2040. udio obnovljivih izvora utrostruči", dodaje Aleksić.
Novi sustav EU
CBAM je Mehanizam za prilagodbu ugljika na granici. To je novi sustav Europske unije kojim se uvode dodatne pristojbe (ugljična taksa) na proizvode koji se uvoze u EU, a proizvedeni su s visokom razinom emisija CO₂. Izjednačuje trošak ugljika između proizvoda proizvedenih u EU i onih uvezenih, kako bi se izbjeglo tzv. „curenje ugljika" (carbon leakage) – situacija u kojoj bi industrije preselile proizvodnju u zemlje s blažim ekološkim standardima.
I u Srbiji, kao i u Makedoniji, 2025. godina bila je jedna od hidrološki najlošijih dosad. Ova je godina jedna od hidrološki najlošijih u posljednjih 50 godina u Srbiji, a proizvodnja hidroelektrana ove će godine biti samo 8 TWh, dok je 2023. iznosila 12,6 TWh.
"Dosadašnje revitalizacije donijele su ne samo novu snagu i proizvodnju, već su povećale učinkovitost i produljile radni vijek za naredne tri do četiri desetljeća", kaže Predrag Mladenović, pomoćnik izvršnog direktora za tehničke poslove u proizvodnji ugljena i energije u hidroenergetskom sektoru.
