Upravo objavljeno 'Statističko izvješće EBA-e' naglašava stratešku važnost bioplina za energetsku neovisnost i dekarbonizaciju Europe, ali istodobno upozorava da nesigurnosti u zakonodavnom okviru usporava razvoj cijelog tog područja u odlučujućem trenutku za europsku energetiku. Radi se o već 15. izvješću Europskog udruženja za bioplin (EBA), godišnjoj publikaciji koja daje najopsežniju procjenu tržišta bioplina i biometana u Europi.
Uz potrošnju plina u 27 zemalja Europske unije na razini 332 milijarde m3 i uvozom 273 mlrd. m3, u Izvješću se ističe hitna potreba za povećanjem domaćih, obnovljivih rješenja za plin. Bioplin stoga nudi izravan put do povećanja energetske neovisnosti, a istodobno povećava konkurentnost Europe u ambiciji za postupnim ukidanjem primjene fosilnih goriva. Također treba reći i da je došlo do pada raspoložive snage elektroenergetskih postrojenja u EU-u, s 424 GW, koliko je iznosila 2012., na oko 380 GW u 2023. godini, unatoč rastućoj potrebi za fleksibilnošću. Pri tome se upravo bioplin kao čisti i održivi izvor energije smatra ključnim za uravnoteženje elektroenergetske mreže u duljim razdobljima smanjene proizvodnje iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana.
Izvješće također otkriva da je povećanje proizvodnje bioplina i biometana u Europi bilo razmjerno skromno, tj. ona je s 21,7 mlrd. m3 u 2023. porasla na 22 mlrd. m3 u 2024. godini, od čega na zemlje EU27 otpada 19 mlrd. m3. No, trenutačna proizvodnja bioplina u zemljama EU27 mogla bi biti dovoljna za pokrivanje ukupne potražnje za plinom u Belgiji, Danskoj i Irskoj, odnosno za pokrivanje 6% potrošnje prirodnog plina u EU-u.
Od ukupnih količina proizvedenih bioplinova, najviše se odnosi na biometan: 5,2 mlrd. m3, od čega se 4,3 mlrd. m3 proizvodi u zemljama EU27, dok su ukupni instalirani proizvodni kapaciteti iznosili 7 mlrd. m3 godišnje. Potkraj prošle godine u Europi je bilo 1620 postrojenja za proizvodnju biometana ili za 111 više nego 2023. Od toga je 86% postrojenja bilo priključeno na plinsku mrežu. Biometan se proizvodi u 25 europskih zemalja, pri čemu su zadnje zemlje koje su izgradile takva postrojenja bile Portugal (2022.), Litva i Ukrajina (2023.) i Poljska (2025. godine). Očekuje se da će ukupna ulaganja u razvoj biometana u Europi do 2030. godine dosegnuti 28,4 mlrd. eura. Prosječni kapacitet postrojenja za biometan u Europi iznosi 483 m3/h, što je gotovo četiri puta više od postrojenja za proizvodnju bioplina koja proizvode električnu i toplinsku energiju.
Trendovi proizvodnje bioplina pokazuju kontinuirani pomak prema održivim sirovinama koje omogućavaju najveće smanjenje emisije stakleničkih plinova, a to uključuje poljoprivredne ostatke, organski komunalni kruti otpad, kanalizacijski mulj i industrijske nusproizvode. Uz to, u Europi je 2024. godine proizvedeno 25 Mt digestata. Njegova potvrđena primjena kao poboljšivača tla i organskog gnojiva se širi pa on ima potencijal zamijeniti 17% gnojiva na dušičnoj osnovi u EU-u, stoji u objavi EBA-e.
