Dok SAD i Iran pregovaraju o trajnom ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i obnovi protoka bliskoistočne nafte, sljedeći potez tržišta mogao bi ovisiti o zemlji koje nema za pregovaračkim stolom - Kini.
Kao drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, Kina je tijekom tromjesečnog rata u Iranu, koji je prekinuo pristup za više od 11 milijuna barela dnevno, uspjela ublažiti udar viših cijena. Smanjila je uvoz za otprilike tri milijuna barela dnevno, gotovo koliko iznosi cjelokupna japanska potražnja, te se oslonila na zalihe i pojačala upotrebu čiste energije. Učinak se osjetio i na globalnom tržištu.
Iako su procijenjeni gubici opskrbe premašili milijardu barela, cijene su ostale razmjerno suzdržane, suprotno predviđanjima da bi mogle skočiti i do 200 dolara po barelu, piše CNN. Brent je u ponedjeljak pao ispod 78 dolara, na očekivanjima da bi se trgovina kroz tjesnac, kojim protječe petina svjetske nafte, uskoro mogla normalizirati. Prije američkog i izraelskog napada na Iran Brent se trgovao ispod 70 dolara, a početkom svibnja dosegnuo je četverogodišnji vrhunac od 114 dolara.
Analitičari Kinu opisuju kao "nevidljivu ruku koja ponovno uravnotežuje tržište". Za usporedbu, arapski embargo iz 1973. godine smanjio je globalnu opskrbu za 7 posto i podigao cijene za 134 posto; ovaj sukob pogađa 14 posto opskrbe, ali cijene nisu skočile ni približno toliko.
Razloga je više. Kina je prije rata gradila pričuve uz pomoć jeftine sankcionirane nafte iz Rusije i Irana te sada drži više od milijarde barela u komercijalnim i strateškim zalihama, koje je počela trošiti u svibnju. Vlada je ograničila izvoz dizela i benzina kako bi osigurala domaću opskrbu, što je odvratilo kineske rafinerije od kupnje sirove nafte na svjetskom tržištu. Istodobno je procvat električnih vozila smanjio potrebu za fosilnim gorivima - svaki drugi novi automobil u Kini danas je na novu energiju, a prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) kineski je vozni park EV-a lani smanjio potrošnju nafte za oko milijun barela dnevno.
IEA sada upozorava da bi ponovno otvaranje tjesnaca iduće godine moglo izazvati prekomjernu ponudu — rast opskrbe premašio bi potražnju za 4,7 milijuna barela dnevno kako se bliskoistočna proizvodnja bude vraćala na uobičajene razine. Prema Kpleru, višak bi mogao stići već idući mjesec, jer bi se brzim otvaranjem tjesnaca na tržište vratilo oko 100 milijuna barela zarobljene nafte.
