Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina do četvrtine globalne trgovine naftom i plinom, ubrzali su kineske planove za izgradnju novog energetskog sustava. Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na intenziviranje tog procesa, upozoravajući da sukobi u regiji ozbiljno narušavaju globalnu opskrbu energijom.
Govoreći o strateškim prioritetima, Xi je istaknuo da razvoj hidroenergije mora ići ruku pod ruku sa zaštitom okoliša, dok širenje nuklearne energije treba provoditi sigurno i odgovorno. Državna televizija CCTV prenijela je i predsjednikovu ocjenu da su ulaganja u energiju vjetra i sunca, koja su nekad izgledala pionirski, danas prepoznata kao vizionarska odluka.
Ugljen pritom neće nestati iz kineske energetike — Xi je naglasio da ta sirovina ostaje temeljni stup opskrbe i da će nastaviti igrati ulogu potpore sustavu. Ipak, Kina se prema njegovim riječima mora čvrsto držati puta čistog i niskougljičnog razvoja.
Zemlja nije bez energetskog jastuka: strateške rezerve sirove nafte iznose 1,3 milijarde barela, što je dovoljno za nekoliko mjeseci autonomne opskrbe. Uz to, kineski energetski miks već uključuje nuklearnu, solarnu i energiju vjetra, premda domaći ugljen i dalje čini značajan dio potrošnje.
Geopolitička ranjivost Kine ipak je vidljiva u brojkama — 2024. godine zemlja je 35 posto energije nabavljala iz zemalja Zaljeva, za što je platila 413 milijardi dolara. Američki i izraelski napadi na Iran te eskalacija sukoba izravno su ugrozili te opskrbne pravce i gurnuli cijene energenata prema gore. Zbog sukoba je zatvoren Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20–25 posto globalne trgovine naftom i plinom.
Xi Jinping podsjetio je da su energetska pitanja presudna za gospodarski razvoj te da će zeleniji, diversificiraniji i otporniji energetski sustav biti ključno jamstvo sigurnosti i napretka Kine.
Na globalnoj razini Kina je već lider u obnovljivim izvorima energije i zelenim tehnologijama, uključujući baterijske sustave za pohranu energije. Sredinom prošle godine u toj se zemlji gradilo tri četvrtine svih solarnih i vjetroelektrana u izgradnji širom svijeta, a kapacitet tih postrojenja već je prije dvije godine premašio instalirani kapacitet elektrana na ugljen.
