Emisije ugljičnog dioksida u Europskoj uniji u 2019. značajno su se smanjile i prije uvođenja zaštitnih mjera zbog pandemije koronavirusa. 

Naime, procjenjuje statistički ured Europske unije Eurostat, emisije CO2 koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva (naftni derivati, ugljen i prirodni plin) u članicama koje proizvode električnu energiju i čelik ili su, primjerice, posljedica prijevozničke djelatnosti u zemljama EU-a, lani su bile manje za 4,3 posto u odnosu na 2018. godinu.

 

Neslavni Luksemburg 

Emisije su, procjenjuje Eurostat, pale u većini članica EU-a. Najveći pad emisija CO2 koje su posljedica uporabe energije primjećuje se u Estoniji (-22,1 posto), a slijede Danska (manje za devet posto), Grčka i Slovačka (-8,9 posto svaka), Portugal (-8,7 posto) i Španjolska (-7,2 posto). 

Razina emisije CO2 u Hrvatskoj, pak, bila je manja za 0,2 posto. 

S druge strane, emisije CO2 bile su veće u svega četiri članice: Luksemburgu (7,5 posto), Austriji (2,8 posto), Malti (dva posto) i Litvi (1,6 posto). U Cipru su emisije ugljičnog dioksida lani ostale nepromijenjene u odnosu na 2018. godinu. 


Sustav trgovine 

Emisija CO2 glavni je doprinos globalnom zagrijavanju i čini oko 80 posto svih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, podsjeća Eurostat. Na njih utječe klima (duga/hladna zima ili vruće ljeto), gospodarski rast, broj stanovnika te prometne i industrijske aktivnosti. 

Valja naglasiti kako se u 2019. primijetio jasan pad potrošnje krutog fosilnog goriva (ugljen, lignit i sl.) u mnogim zemljama. Glavni razlog ovog pada je znatno povećana cijena u sustavu trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS – Emissions Trading System) u 2019. u odnosu na 2018. godinu (oko 25 eura po toni CO2). 

Stoga je korištenje krutih fosilnih goriva u proizvodnji električne energije sve manje isplativo pa mnoge zemlje posežu za prirodnim plinom i, među ostalim, obnovljivim izvorima.