Proizvodnja iz termoelektrana na ugljen u 2019. je pala za 24 posto u odnosu na 2018. godinu. Naime, u izvješću Europski energetski sektor u u 2019. godini, koje su objavili nezavisni istraživački centar za klimu i energiju Sandbag i njemački energetski analitički ured Agora Energiewende, ističe se kako su vjetar i Sunce osiguravali 18 posto (569 TW h) električne energije u Europskoj uniji lani, dok je ugljen pao na svega 15 posto (469 TW h).
Prije samo pet godina, EU je proizvela dvostruko više električne energije iz ugljena negoli iz vjetra i Sunca.
Europski elektroenergetski sektor je stoga lani ispustio za 12 posto manje emisija CO2, što je najveći pad od 1990. godine.
Testna platforma
"Europa je vodeća u svijetu u brzoj zamjeni proizvodnje iz ugljena s onom iz vjetra i Sunca, što je dovelo do najoštrijeg pada emisija CO2 iz energetskog sektora", ističe Dave Jones, analitičar u Sandbagu, dodajući kako 30 posto globalnih emisija iz fosilnih goriva i dalje potječe od proizvodnje iz ugljena.
"Europa je postala testna platforma gdje vjetar i Sunce zamjenjuju ugljen, a rezultati bi trebali uvjeriti ostale zemlje da ga mogu brzo ukinuti", naglašava on.
Izostanak plina
Mnoge zemlje zapadne Europe bilježe znatno veća smanjenja iz godine u godinu, dok ona istočna, pak, zaostaje.
Grčka i Mađarska prestat će proizvoditi električnu energiju iz ugljena do 2028. odnosno 2030. godine. Tako će se broj EU članica bez tog fosilnog goriva u proizvodnji popeti na 20 do 2030. godine.
Na koncu, valja istaknuti kako je europska energetska tranzicija izbjegla snažniji prelazak na proizvodnju iz plina. Unatoč poboljšanju u proizvodnji u 2019., udio tog energenta i dalje je jedan postotni bod niži nego u 2010., a samo sedam GW novih plinskih elektrana je priključeno na europsku mrežu od 2014. godine.