"Nužno je smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena te iskoristiti potencijalne pozitivne učinke koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena", rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg na prvoj tematskoj sjednici Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u proširenom sastavu koja je održana jučer u Zagrebu. 

Dodao je kako se u godinama koje dolaze očekuje veća pojavnost intenziteta suša, požara, poplava i oluja te kako nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. po prvi put daje prikaz projekcije promjene klime za Hrvatsku. 

Godišnje štete


U nacrtu strategije je definirano 85 mjera za 10 sektora/područja: hidrologija te upravljanje vodnim i morskim resursima; poljoprivreda; ribarstvo; prirodni ekosustavi i bioraznolikost; šumarstvo; energetika; turizam; zdravlje; prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem; upravljanje rizicima, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike

Prema procjenama, ukupna ulaganja u provedbu strategije do 2040. su oko 27 milijardi kuna, odnosno godišnje oko 1,3 milijardi kuna (najveći dio planira se financirati iz fondova EU). Za usporedbu, prosječne godišnje štete (od 1980. do 2015.) u Hrvatskoj, samo od posljedica ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, iznosile su oko 80 milijuna eura. 

Nakon dostave prijedloge pisanim putem bit će nastavljen postupak usuglašavanja dokumenta među ministarstvima radi upućivanja na usvajanje u Vladu Republike Hrvatske i Sabor.