Unija gospodarskih komora regije Veneto (Unioncamere del Veneto) i Hrvatska gospodarska komora organizirale su dvodnevni okrugli stol u okviru projekta InnovaMare. Projekt InnnovaMare osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Glavni cilj projekta je poboljšati uvjete na strateškoj i operativnoj razini prekogranične suradnje privatnog i znanstvenog sektora, a radi poticanja razvoja novih tehnoloških rješenja i inovacija u području robotike i senzorike. 

Ranjivost staništa

Ranjivost morskih staništa i uloga plave ekonomije prepoznata je i u politikama EU-a, o čemu su konkretnije govorili Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš Europske Komisije i Eleni Hatziyanni iz Glavne uprave EK za pomorstvo i ribarstvo. Upozorili su da su morska staništa vrlo složeni i krhki ekosustavi, osjetljivi na zagađenje, pretjerani ribolov i druge ljudske aktivnosti koje ometaju njihovu održivost. Nikolić je pojasnio da 81 posto staništa i 63 posto vrsta u europskim staništima nisu u dobrom stanju, a još je gore u morskim staništima, naročito u Mediteranu

To jasno pokazuje da smo u krizi bioraznolikosti, odnosno u klimatskoj krizi koja traži hitno djelovanje. Time se bavi EU Strategija o bioraznolikosti do 2030. koja je i jedan od stupova europskog Green Deala. Glavni ciljevi su zaštita 30 posto mora i stroga zaštita barem trećine pomorskih staništa. Trenutno je samo 6 posto strogo zaštićenih područja Jadrana, većinom s hrvatske strane, ali taj postotak mora rasti barem za pet puta kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Ne zanima nas zaštita koja je mrtvo slovo na papiru, već praksa, a za to će nam trebati inovacije i nove tehnologije. Imamo ambiciozne planove i za njihovu realizaciju će nam trebati suradnja svih uključenih strana“, poručio je Nikolić, a Hatziyanni je dodala da bi razvoj novih tehnologija Hrvatskoj mogao donijeti rast udjela plavog gospodarstva u BDV-u zemlje s 10-ak na 18 posto. 



Prezentaciju o zagađenju, odnosno zaštiti Jadranskog mora, održao je Neven Cukrov iz Odjela za istraživanje mora i okoliša Strategije Instituta Ruđer Bošković. Naglasio je kako praćenje ključnih pokazatelja zagađenja omogućuje oblikovanje odgovarajućih mjera zaštite i istaknuo da je održivost i dobro ekološko stanje Jadranskog mora povezano sa smanjenjem prisutnosti plastike i mikroplastike, organskih i neorganskih zagađivača te otpadnih voda. „Neki parametri zagađenja na hrvatskoj obali se udvostruče tijekom ljeta pa moramo biti posebno pažljivi s razvojem turizma“, upozorio je Cukrov.