Informacijsko modeliranje zgrada u nas još je u povojima

Susjedna Slovenija već na većem broju natječaja traži BIM, a Velika Britanija je možda otišla najdalje i cilj je da ove godine sve javne investicije već idu u BIM-u, stupanj 2. Kada je riječ o Hrvatskoj Hrvatski zavod za norme lani je započeo s prijevodom ISO normi i stvaranju općih smjernica za BIM pristup u graditeljstvu. Prof. Mladen Vukomanović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu rekao je da se još ne zna hoće li biti uspostavljeni edukacijski centri za BIM a bi to bilo poželjno te je pozvao okupljene profesionalce da se angažiraju lobiranjem u tom smjeru. Trenutno su o BIM-u u Hrvatskoj najupoznatiji arhitekti, koji ga primjenjuju već dvije godine, ali pitanje je kako to funkcionira u stvarnosti jer još nema standarda pa je pitanje koliko je izvedba u konačnici kvalitetna. Vukomanović drži da je pred Hrvatskom pet do deset godina mukotrpnog rada na regulativi i standardizaciji procesa. Koliko je BIM učinkovit možda najbolje pokazuje podatak da u fazi korištenja zgrade nastaje čak 80% troškova, a primjenom BIM-a oni se mogu smanjiti za 20%. Primjerice samo Siemens, jedan od lidera u industriji već ima više od 2.500 proizvoda koji uključuju BIM podatke, a novi stalno nastaju.