Prije provedbe samog projekta očekivalo se da će jedinice lokalne samouprave koristiti novac iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK), no onda se odustalo od grantova i ustanovljena je kreditna linija ESIF kredita pri HBOR-u s kamatnim stopama od 0,1 do 0,5%, ovisno o razvijenosti JLS. Kreditna linija je predstavljen sredinom godine no ni jedan od projekata u Newlightu neće je koristiti jer je riječ o zamjeni "1 za 1", a kreditna linija ima takve tehničke kriterije da su potrebna dodatna ulaganja u nove stupove i lampe. Mnogi su stoga procijenili da im je to ekonomski neisplativo jer se projekti neće isplatiti iz ušteda, a JLS-i su uglavnom prilično siromašni i opterećeni brojnim komunalnim problemima koji su im prioritetni. Od ukupno 33 pokrenuta postupka javne nabave u NEWLIGHT-u, 16 postupaka pokrenuto je po principu Ugovora o energetskom učinku (engl. Energy Performance Contracting- EPC tj. ESCO), 9 postupaka po modelu tradicionalne nabave, pet postupaka po modelu Leasinga te jedan postupak po modelu Projektiraj i gradi (engl. Design and Build – D&B).
Kako doznajemo u HBOR-u ipak je bilo interesa za ESIF kredite - do sada su zaprimljena i odobrena tri kredita u ukupnom iznosu od 12,8 milijuna kuna ali ugovori još nisu potpisani pa nismo uspjeli saznati koje JLS će ih koristiti. Kako neslužbeno doznajemo, banka i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike su dogovorili da će ipak ublažiti neke tehničke kriterije kao što je klasa blještanja. Taj uvjet može utjecati na značajnije povećanje investicije zbog dodavanja novih
stupova svjetiljki između dva stupa koji su jedan od drugog udaljeni
35-40 metara pa je u tom slučaju teško ispuniti uvjet klase blještanja G4, ili da se
postavi svjetiljka jače snage čime se smanjuje energetska učinkovitost i
opet povećava investicija.
U REGEA-i navode primjer Jastrebarskog, koje bi da zadovoljilo uvjete ESIF kredita uz postojećih oko 3.000 svjetiljaka trebao dograditi još 2.000 svjetiljaka što bi povećalo operativne troškove i nakon rekonstrukcije kroz cijenu struje i održavanja. Kada se uvjeti klase blještanja za ESIF kredite ublaže, projekte će ipak biti isplativije financirati, jer će u protivnom većina od 152 milijuna kuna iz OPKK ostati nepotrošeno, a to je šteta. Mnogima je trn u oko što banke pa tako ni HBOR ne omogućavaju povoljne kredite za ESCO tvrtke niti ih je moguće kreditirati iz EU fondova.
„NEWLIGHT možemo gledati iz dva različita kuta. Jedan je onaj o uspjehu projekta i investiciji teškoj gotovo 160 milijuna kuna. Drugi kut je onaj da smo mogli još deset puta toliko. Ovaj model nudi rješenje za sve hrvatske gradove i općine, pa čak i regiju jugoistočne Europe kada je u pitanju rekonstrukcija javne rasvjete. Usprkos činjenici kako je povlačenje EU sredstava unazad nekoliko godina, bez obzira na trenutni rast, na jako malom postotku, nadležna ministarstva nisu prepoznala vrijednost ovoga projekta koji je upravo taj postotak iskoristivosti mogao znatno povećati. NEWLIGHT je razvio modele ugovora o financiranju kojima se u potpunosti štiti javni novac, a rizik provedbe ravnopravno podijelio s privatnim partnerima. Nije rijetkost da se u Hrvatskoj na nove stvari reagira sa strahom, negativom, pa smo tako i mi prolazili kroz različite faze borbe upravo s takvim problemima. To je zadatak REGEA-e kao energetske agencije – javni interes i otvaranje tržišta.“, komentirao je situaciju ravnatelj Agencije Julije Domac.
