Tako će se na objektu područnog vrtića Dječjeg vrtića 'Dugo Selo' u Lukarišću provesti energetska obnova i ugradnja novog kondenzacijskog bojlera za grijanje i dogrijavanje potrošne tople vode te ugradnja toplinskih solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode kao i za pregrijavanje vode za grijanje. Time će objekt prijeći iz sadašnjeg energetskog razreda 'D' u 'B'. Nadalje, kod Katoličke osnovne škole i Katoličke gimnazije s pravom javnosti iz Požege predviđa se ugradnja toplinskih solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode te zamjena postojećeg plinskog bojlera novim kondenzacijskim bojlerom, čime će se postići ušteda toplinske energije za pripremu potrošne tople vode na godišnjoj razini za 30%. U OŠ 'Frana Krsta Frankopana' iz Osijeka predviđena je ugradnja automatske regulacije za vremensko i temperaturno upravljanje sustavom grijanja u dvjema toplinskim podstanicama za tri međusobno povezane zgrade, procjenjuje se ušteda toplinske pet do deset posto. Projekt energetske učinkovitosti u Dječjem vrtiću Sveti Ante – Prugovo pored Klisa uključuje zamjenu unutarnje rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom te će se postići ušteda do 72% električne energije. Peti projekt u Dječjem vrtiću 'Cvrčak' iz Solina uključuje izvedbu energetske obnove vanjske ovojnice zgrade uz uštede od 61% potrebne energije za grijanje.
Ujedno, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Mario Šiljeg, ističe: „Europska unija i Hrvatska snažno su se opredijelili da postanu društva bazirana na čistoj energiji i niskougljičnom razvoju. EU ciljevi do 2030. godine su smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% u odnosu na baznu 1990., postizanje udjela obnovljivih izvora energije od 27% te povećanje energetske učinkovitosti za najmanje 27%. Sve su to vrlo ambiciozni planovi. Ali oni su dostižni, upravo zahvaljujući i ovakvim projektima.“ Isto tako, u idućih 18 mjeseci planira se energetska obnova 223 vrtića, škola, fakulteta i učenička doma gdje će vrijednost radova biti 781 mil. kuna, a 348 mil. kuna bit će iz EU fondova, naglašava Katica Prpić, državna tajnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Tako je i predsjednik Uprave HEP, Perica Jukić, napomenuo kako ZelEn jasno simbolizira smjer u kojem se kreće suvremena energetika i poslovanje energetskih tvrtki te da će HEP do 2023. uložiti gotovo 3,2 milijarde kuna u revitalizaciju najvećih hidroelektrana.
