Kako je izvijestio 'Novi list',  Hrvatska smatra da do 2030. godine Europska unija treba smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% (u odnosu na 1990), povećati udio obnovljivih izvora na 27% i ostvariti energetske uštede od 25%. Radi se o stavu koji će biti iznesen na sastanku Europskog vijeća, na kojem će predstavnici članica EU-a raspravljati o energetskim i klimatskim pitanjima, pri čemu će Hrvatsku predstavljati premijer Zoran MILANOVIĆ. Inače, još u siječnju 2014. godine Europska komisija je predstavila prijedlog koji za cilj ima zadržavanje vodećeg mjesta EU-a u svijetu kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena. Pri tome Hrvatska podržava prijedog da se na razini EU-a propiše obveza smanjivanja emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, dok je hrvatski stav oko energetske učinkovitosti različit od stava EK-a. Naime, dok EK namjerava povećati energetsku učinkovitost za 30% do 2030. godine, Hrvatska smatra da bi taj cilj trebao biti 25% i neobvezujući jer je to ujedno najveća vrijednost koju si Hrvatska može priuštiti. Pri tome valja napomenuti da sličan stav imaju još neke zemlje Srednje i Istočne Europe kao što su Češka, Slovačka, Mađarska i Bugarska. Slično je i sa stavom u vezi sa sa smanjenjem primjene ugljena, čemu se protivi Poljska. Ipak,  treba naglasiti da su svakako mogući kompromisi, a vjerojatno bi ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova bili različiti od zemlje do zemlje, ali tako da ukupni europski cilj bude ostvaren, pri čemu bi se ciljevi pojedine zemlje trebali temeljiti na bruto domaćem proizvodu po stanovniku.