Globalni nacionalni ciljevi za skladištenje energije do 2030. godine gotovo su se utrostručili od klimatske konferencije COP29 u Bakuu 2024., ali i dalje znatno zaostaju za međunarodno dogovorenom ambicijom. Prema analizi think tanka Ember, zbroj nacionalnih ciljeva 98 država i Europske unije porastao je za 190 posto, na 822 GW. To je ipak tek nešto više od polovice od 1500 GW predviđenih Globalnom obvezom o skladištenju energije i mrežama, koju su u Bakuu podržale 74 zemlje.
Obveza predviđa šesterostruko povećanje globalnog kapaciteta skladištenja energije kako bi se olakšala integracija rastuće proizvodnje iz obnovljivih izvora. Unatoč napretku, samo 32 zemlje, uz EU, imaju konkretne ciljeve za skladištenje do 2030. godine. Po revidiranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) hrvatski cilj je skromnih 250 MW do 2030., ali realnost na terenu ga srećom prestiže, jer je neekonomično posjedovati sunčanu elektranu bez baterijske pohrane.
Kako je u Hrvatskoj
Hrvatska je tijekom ove godine dobila prvi veliki samostalni baterijski sustav u Šibeniku, snage 60 MW i kapaciteta 120 MWh, koji je priključen na prijenosnu mrežu. Taj projekt sam čini gotovo četvrtinu cilja NECP-a, koji spominje i 2,4 GW solara do 2030. Tu je velik broj disperziranih projekata financiranih nacionalnim poticajima, od barem 60 MWh koji su dovršeni ili u izgradnji dok se veličinom ističe Pantheon koji cilja na snagu od jednog gigavata.
HOPS je ranije objavio da postoje zahtjevi za priključenjem 850 MW baterija na prijenosnu mrežu, dok HEP ODS nije dao podatke. Pitanje je koliko će se projekata na koncu realizirati zbog mogućnosti priključenja na mrežu i ograničavajućih poslovnih modela, koji još uvijek nisu optimalni za rad baterija. HERA je ove godine djelomično raščistila put baterijama, ali je još u srpnju 2026. isticala da su obračun mrežarine i regulatorni status samostalnih baterija među ključnim otvorenim pitanjima. O preprekama je najdetaljnije govorio Position paper HGK objavljen u ožujku.
Instalacije baterija - Kina i EU predvode
Tržište baterijske pohrane se razvija brže od nacionalnih planova. Zbroj nacionalnih ciljeva koje je analizirao Ember iznosi 822 GW, dok BloombergNEF procjenjuje da bi samo globalni kapacitet baterijskih sustava do kraja desetljeća mogao dosegnuti 1200 GW. Ako bi se godišnje instalacije svih tehnologija zadržale na prošlogodišnjoj razini, ukupni kapacitet do 2030. dosegnuo bi približno 1020 GW. To bi bilo znatno više od trenutačnih nacionalnih ambicija, ali još uvijek manje od međunarodnog cilja.
Kina i Europska unija predvode s planovima - Kina je cilj za 2030. povećala sa 130 na 460 GW, uključujući baterije i hidroelektrane. U EU-u je postavljen zajednički cilj od 200 GW baterijskih skladišta, uz plan izgradnje približno 45 GW novih kapaciteta u razdoblju od 2026. do 2028. godine.
Razvoj skladišta energije ključan je za integraciju sve većih količina sunčane i vjetroenergije, smanjenje oslanjanja na plinske elektrane i povećanje fleksibilnosti mreže. Ember procjenjuje da bi globalni cilj od 1500 GW bio dostižan uz daljnje ubrzanje izgradnje, no za to će biti potrebno da ulaganja i realizacija projekata nastave rasti brže od dosadašnjih nacionalnih planova.
