Rudnik i termoelektrana na lignit, od kojeg zbog zagađenja strepi pola Dalmacije, neće se graditi u Kongori pokraj Tomislavgrada, u BiH, nego, kako doznaje Vjesnik, u Livnu. Kako piše list, činilo se da je Bosna i Hercegovina, nakon negativnih reakcija ekologa te stanovnika Hercegovine i Dalmacije, projekt stavila na čekanje. Vlada BiH nedavno je priopćila da će se »ako ne bude javnog interesa za gradnju rudnika i termoelektrane u ovom duvanjskom selu, od cijelog projekta odustati te potražiti alternativna lokacija«. Rudnik lignita ipak će se otvoriti, i to u susjednom Livnu. Do promjene je, kako doznaje Vjesnik, došlo nakon sastanka predstavnika federalnog ministarstva i čelnika Elektroprivrede Herceg-Bosne na kojem je istaknuta mogućnost spašavanja livanjskog rudnika Tušnice realizacijom projekta termoelektrane Kongora. Neslužbeno se pak doznaje da je alternativna lokacija za gradnju termoelektrane, od koje federalno ministarstvo energetike i rudarstva zasad ne namjerava odustati, bila u donjem dijelu Livanjskog polja. Iako je BiH za realizaciju takvih projekata - bilo u Tomislavgradu, bilo u Livnu - Hrvatsku dužna izvijestiti prema konvenciji ESPOO, Hrvatska još nije dobila službenu informaciju ni da su se rudnik i termoelektrana trebali graditi u Tomislavgradu, a kamoli da će se projekt prebaciti u Livno, ističe list. Vlada BiH usvojila je odluku o visini minimalne osnovice za izračun naknade od dodijeljene koncesije za eksploataciju rudnih bogatstava na području Hercegbosanske županije. Osim pravila za buduće koncesionare, vlada je na istoj sjednici donijela i odluku o odobravanju elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i zalihama ugljena lignita. Također, odobrila je studiju ekonomsko-financijske opravdanosti za eksploataciju ugljena tvrtke Ugljeninvest, koja sadrži i preliminarne procjene utjecaja na okoliš radi dodjele koncesije za eksploataciju lignita na lokalitetu Čelebić u općini Livno, piše Vjesnik. Vlada BiH je potom resorno ministarstvo ovlastila da s Ugljeninvestom sklopi ugovor o koncesiji na 30 godina na temelju provedenog natječaja. Ukratko, ekološka bomba seli se samo nekoliko kilometara dalje pa opasnost prijeti i dalje. Nitko iz nevladinog sektora u susjednoj državi na tu vladinu odluku još nije reagirao. Kako je Vjesnik pisao, rudnik i gradnja termoelektrane na ugljen lignit, koji je već godinama zabranjen u Europi, trajno bi ugrozili podzemne vodotokove Cetine, Vrljike i Jadra kojim se tisućljećima napaja pola milijuna stanovnika Dalmacije. Rudnik je trebao imati površinske kopove u radijusu od 10 kilometara, dubine i 250 metara. Emisijom plinova u zrak bi na godinu bilo ispušteno između dva i tri milijuna tona ugljičnog dioksida, 2500 t sumpornog dioksida, 1000 t dušičnih oksida, 300 t prašine i 300 kilograma žive, zaključuje list. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je o slučaju termoelektrane kontaktiralo mjerodavne u BiH, ali još nije dobilo odgovor. Ministarstvo pak je dužno odgovor i smjernice za daljnji rad splitsko-dalmatinskom upravnom odjelu za graditeljstvo komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša, koje ga je izvijestilo o slučaju još prije više od mjesec dana. Informaciju o namjeri bosanskohercegovačkih vlasti da u Tomislavgradu sagradi rudnike i termoelektranu Splitsko-dalmatinska županija dobila je od vijećnika u županijskoj skupštini.