Pandemija je imala ogroman utjecaj na energetski sektor, dovevši do pada potrošnje primarne energije za 4,5% i najvećeg pada emisija nakon Drugog svjetskog rata (-6,3%, na razinu iz 2011.), no ekspanzija obnovljivih izvora energije ostala je relativno netaknuta lošim trendovima, a energija Sunca preuzima primat. Ugljični intenzitet energetskog miksa smanjio se za 1,8%, što je najviše nakon zadnjeg svjetskog rata, no rast emisija već je primjetan tako da je trend očito kratkoročan.
Očajni naftaši
Naftna industrija suočila se s padom cijena, dobiti, otpisima i desecima tisuća izgubljenih radnih mjesta. Međunarodna agencija za energiju već je objavila da će 2020. biti po svemu sudeći najgora godina za naftni sektor ikada. BP naglašava u izvještaju da je potrošnja nafte pala rekordnih 9,1 milijun barela dnevno, na najniže razine od 2011. i to najviše u SAD-u, EU-u i Indiji. Proizvodnja se smanjila za 6,6 milijuna barela, a OPEC je zabilježio smanjenje dvije trećine proizvodnje. Prosječna cijena brenta lani je iznosila 41,84 USD, najniže od 2004., dok se naftom ugovorno trgovalo po 73 USD/bl.
Rekordni obnovljivci
No, jedan sektor je ostao posteđen krize, a to su obnovljivci, koji su ako se isključi hidroenergija i biogoriva, rasli za 9,7% godišnje, što je sporije od desetgodišnjeg prosjeka koji iznosi 13,4% godišnje. Rekordan rast imao je fotonapon, no ipak najveći doprinos u proizvodnji dolazi iz vjetroelektrana. Instalirano je 127 GW fotonapona i 11 GW vjetroelektrana, gotovo dvostruko prethodnog godišnjer rasta, zaključuje BP. Gotovo polovina novoinstaliranih kapaciteta u OIE odnosi se na Kinu.
