Bugarska termoelektrana Maritsa East, snage 1602 MW, najveća na Balkanu, u vlasništvu nacionalne elektroprivrede Bulgarian Energy Holdinga, dobila je 1,3 milijarde eura državnih potpora za razdoblje od 2019. do 2023., priopćio je bugarski ured Greenpeacea koji je postrojenje uzeo na zub, skupa s ostalim zelenim NGO-ima.
Proizvodnja termoelektrana je u zadnje dvije godine snažno je pala. Samo je 2022. bila vrlo uspješna godina za postrojenje jer je europska energetska kriza, izazvana oštrim smanjenjem uvoza ruskog plina, gurnula cijene električne energije na rekordno visoke razine u EU-u.
Tržište se počelo vraćati u normalu već krajem 2022., a prihodi od električne energije na ugljen naglo su pali sljedeće godine, dok se do 2024. sektor vratio na svoje uobičajeno velike gubitke, a proizvodnja se održavala samo državnim subvencijama.
Državna potpora od 1,3 milijarde eura je konzervativno procijenjena, a vlada je vjerojatno uložila više novca u elektranu na ugljen, koja se oslanja na netržišne mjere kako bi preživjela. Elektrana radi trećinom kapaciteta, a u prva tri mjeseca ove godine zarada joj je pala za 95% u odnosu na lani.
U ožujku 2023. Sud pravde EU-a izdao je tumačenje da termoelektrana ne može raditi bez ispunjavanja ekoloških zahtjeva ako bi to doprinijelo kršenju standarda kvalitete zraka. Pozivajući se na odluku Suda EU, Upravni sud u Staroj Zagori ukinuo je dozvolu za prekomjerno onečišćenje za TE Maritsa East 2.
Elektrana i Izvršna agencija za okoliš žalili su se na odluku Vrhovnom upravnom sudu. U utorak je Vrhovni upravni sud priopćio da šalje slučaj natrag sudu u Staroj Zagori. Bugarska je 2021. objavila da bi mogla ugasiti sve TE na ugljen do 2025., te da bi lokaciju Maritsa East mogla prebaciti na plin, ali ništa nije poduzeto. Nacionalni energetski i klimatski plan iz 2022. kaže da bi izlazak iz ugljena bio moguć tek 2038. uz postepeno napuštanje ugljena.
