Socijalni plan za klimatsku politiku tema je o kojoj će uskoro biti sve više riječi u širokoj javnosti. Naime, riječ je o planu koji bi Hrvatska od 30. lipnja 2025. trebala poslati na odobrenje u Bruxelles, a koji bi trebao poslužiti već od 2026.-2027., kako bi ublažio primjenu ETS2 sustava naplate emisija ugljičnog dioksida u zgradarstvu i prijevozu koja starta od 2027. a provodit će se do 2032.
Naime, od 2027. može se očekivati velik socijalni udar – porast cijena motornih goriva za 10 % do 13 %, jer će obveznici ušteda svoje emisijske obveze najvjerojatnije preliti na krajnje kupce. Slično se može očekivati i kad je riječ o grijanju na sve vrste fosilnih goriva. Plastično rečeno, prosječan tank goriva 2027. mogao bi biti skuplji za čak 10 eura, s tendencijom porasta cijene.
U Hrvatskoj je već identificirano 86 novih obveznika plaćanja emisija ETS2 sustava, a kako je rečeno, postoji mogućnost da njegova primjena bude odgođena na samo godinu dana ako dođe do cjenovnih potresa energenata kao 2022. Još nije poznato kakav će utjecaj ETS2 u Hrvatskoj imati na grijanje.
Energetsko siromaštvo u prometu - vrh sante leda
DOOR se na danas održanom okruglom stolu fokusirao na posljedično energetsko siromaštvo u prometu. Hrvatska treba hitno napraviti svoj Socijalni plan, kojim će identificirati ranjive skupine te osmisliti primjerene mjere za ublažavanje onoga što struka već sada vidi kao potencijalnu socijalnu bombu. Socijalni plan bi se realizirao korištenjem fonda u koji bi se slijevala sredstva iz naplate emisija. Fond bi se dijelom financirao i iz nacionalnih sredstava (25%) a dijelom sredstvima od dražbi EU ETS2.
Riječ je o ukupno do cca. 1,68 mlrd. eura za period 2027.-2032. Iz tih sredstava financirala bi se energetska obnova zgrada, niskougljični prijevoz te općenito neutralizacija društvenog učinka cijene ugljika. Kako je rečeno, jedna od mjera su direktni financijski transferi ugroženima (mjera potpore dohotka) koje tek treba identificirati kao ranjiva kućanstva. Uz to, treba znati da neće biti predfinanciranja – Hrvatska će sama trebati alocirati sredstva te zatim tražiti njihov povrat iz Fonda.
Više o tome bit će poznato u nacrtu Zakona o klimatskim promjenama koji će se uskoro naći na javnom savjetovanju, te dakako iz Socijalnog plana za koji je u planu provođenje najšire društvene rasprave. Sudionici okruglog stola su se složili da će ova tranzicija za građane biti vrlo teška, mogao bi to biti fitilj za veliko nezadovoljstvo jer se može očekivati prelijevanje i na cijene hrane, ne samo prijevoza i grijanja. Naime, cilj je da mjera potpore dohotka ne bude trajna nego privremena, te da se novac radije troši na adaptaciju.
A ta adaptacija bilo bi smanjenje potrošnje fosilnih goriva u zgradarstvu i prometu, sve s ciljem smanjivanja emisija ugljičnog dioksida. Pred resornim ministarstvima, a njih je nekoliko, velik je posao izrade kriterija i osmišljavanje mjera za ublažavanja očekivanog rastućeg energetskog siromaštva po svim kriterijima. Treba se nadati da će imati dovoljno aktualnih podataka da pažljivo osmisle mjere za ublažavanje socijalnog udara koji slijedi.
