Novi ETS II za sad će isključiti građane
Parlament sada može započeti pregovore s vladama država članica o konačnim verzijama tekstova. Kad je riječ o reformi sustava za trgovanje emisijama (ETS), Parlament želi potaknuti industrije da dodatno smanje emisije i ulažu u niskougljične tehnologije.
Stoga zagovara reformu sustava za trgovanje emisijama i predlaže sljedeće novi sustav za trgovanje emisijama za zgrade i promet (ETS II) prema kojem će građani biti isključeni do 2029.. Traži se povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 61 % na 63 %, postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica od 2027. do 2032. i uvođenje sustava "bonus-malus" od 2025. (nagrade za uspješnija postrojenja, smanjivanje besplatnih jedinica emisija za poduzeća koja nemaju plan dekarbonizacije). Također, traži se korištenje prihoda isključivo za djelovanje u području klime u EU-u i državama članicama, priopćeno je iz Parlamenta.
CBAM mehanizam - prije
Novosti ima i oko "uvoznog onečišćenja" - zastupnici su zatražili proširenje područja primjene i bržu provedbu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) kako bi se spriječilo izmještanje emisija ugljika i povećale globalne klimatske ambicije.
Istaknuli su kako mehanizam treba uvesti ranije, a besplatne jedinice u okviru sustava za trgovanje emisijama ukinuti do 2032..
Također, područje primjene treba proširiti na organske kemikalije, plastiku, vodik, amonijak kao i na neizravne emisije. Iznos iz EU proračuna koji je jednak prihodima od mehanizma trebalo bi usmjeriti na potporu zelenoj tranziciji u najmanje razvijenim zemljama. Isto tako ističu da treba osnovati centralizirano tijelo CBAM-a na razini EU-a.
Pomoć siromašnijima
Što se tiče Socijalnog fonda za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti, Parlament podržava njegovu uspostavu kako bi se osobama koje su najviše izložene pomoglo da podmire povećane troškove energetske tranzicije.
Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi podupirati: mjere za privremenu izravnu potporu dohotku (npr. smanjenje naknada i trošarina na gorivo) kako bi se apsorbirao porast cijena goriva za cestovni prijevoz i energenata za grijanje. Isto tako i ulaganja u obnovu zgrada i energiju iz obnovljivih izvora te prelazak s osobnog na javni prijevoz, zajedničku upotrebu automobila i aktivnije načine prijevoza poput vožnje bicikla. Mjere mogu obuhvaćati financijske poticaje, vaučere, potpore ili beskamatne zajmove, izvijestili su iz Europskog parlamenta.
