Energetske vlasti u Makedoniji izašle su s prijedlogom po kojem bi građani financijski mogli sudjelovati u izgradnji kapitalnog energetskog projekta Čebren i Galište koji će stajati oko 1,5 milijardi eura.
Građani bi, umjesto da "zaključavaju" novac u beton i željezo – stanove, imali mogućnost sudjelovati u izgradnji HE Čebren, predlaže Aco Ristov, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku, vodne usluge i usluge upravljanja komunalnim otpadom (RKE).
"Energetika nije privilegija samo države, nego i mogućnost za sve. Prilikom realizacije strateških objekata, osim klasičnog kreditiranja, treba razmotriti i mogućnost uspostave modela dioničkog društva, gdje građani mogu biti dio projekta i umjesto kupovine nekretnina mogu ulagati novac u dionice preko kojih bi se financirala izgradnja", kaže Ristov, predsjednik RKE.
Država je vrlo blizu donošenja odluke da putem Elektroprivrede Sjeverne Makedonije (ESM) financira i realizira ovaj projekt. To je važno ne samo za državu nego i za regiju, imajući u vidu klimatske promjene, kaže premijer Hristijan Mickoski. On navodi da se pokušava formirati međunarodni konzorcij, odnosno kredit od nekoliko renomiranih međunarodnih financijskih institucija, o čemu ovisi budućnost projekta izgradnje dviju hidroelektrana Čebren i Galište.
"Uvjeren sam da će u godinama i desetljećima koja dolaze regiji, a posebno Makedoniji, trebati nova dva rezervoara za vodu. Boškov Most i Lukovo Polje iz opravdanih razloga nisu izgrađeni. Jedino što u ovom trenutku ima potencijal, a ima prilično veliku izdašnost i dobru hidrologiju, jest rijeka Crna, odnosno ova kaskada Čebren i Galište. I to s mogućnošću reverzibilnosti za Čebren, ali se to još analizira kao tehničko rješenje od strane uključenih stručnjaka", kaže Mickoski.
Ako sve bude kako treba, makedonski premijer očekuje početak postupka po principu Yellow FIDIC-a te prve ozbiljnije konture u oko 10 godina, odnosno u razdoblju 2035./2037. godine. Prema prvim procjenama, realizacija projekta koštala bi oko 1,5 milijardi eura, uključujući i troškove financiranja. Prema vlastima u Skoplju, ulaganje je strateški važno za dugoročnu energetsku stabilnost države.
Energetska tranzicija je realnost za Makedoniju
Predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Aco Ristov kaže da je energetska tranzicija stvarnost. Najavu realizacije kogeneracijske elektrane u Bitoli od strane ESM-a ocjenjuje kao jasnu opredijeljenost države za odustajanje od fosilnih goriva. Najavljuje da je sljedeća regulatorna točka e-mobilnost.
"Kada govorimo o energetskoj tranziciji tu je i elektrifikacija, odnosno e-mobilnost u prometu. Sve zapadne zemlje, ali i sve razvijene zemlje imaju više od 50% razvijenu e-mobilnost, a mi smo tek na 1% – to je područje na kojem se mora raditi, to je budućnost. Mi kao regulator počinjemo pripremati regulativu i davati osnovu i dinamiku za razvoj ovog dijela", kaže Ristov.
U vezi s porezom na ugljik, smatra da cijena električne energije nije konkurentna na europskom tržištu i da je regionalno ograničena. No, zadatak treba dovršiti i treba doći do razdvajanja proizvođača iz obnovljivih izvora i onih iz fosilnih goriva.
