Samo oko 30 % potencijala koje Sjeverna Makedonija ima za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije iskorišteno je, iako država ima gotovo idealne uvjete za razvoj solarne energije. U Sjevernoj Makedoniji se čak 70 % električne energije još uvijek proizvodi iz ugljena, odnosno u termoelektranama u Bitoli i Kičevu, unatoč nastojanjima države da provede tzv. pravednu energetsku tranziciju, odnosno postupno napuštanje ugljena i prelazak na obnovljive izvore energije.
"U skladu s naporima države da do 2050. godine postigne klimatsku neutralnost te međunarodnim sporazumima i direktivama koje smo potpisali, težimo tome da postupno napustimo proizvodnju električne energije iz ugljena i povećamo udio električne energije proizvedene iz sunčeve energije", poručuju iz Centra za klimatske promjene.
Centar za klimatske promjene organizira sajmove solarne energije u gradovima koji će biti obuhvaćeni procesom energetske tranzicije.
Zakonskim izmjenama građanima, odnosno kućanstvima, omogućeno je da postanu i proizvođači električne energije, tako što višak električne energije proizvedene u fotonaponskim elektranama postavljenima na krovovima svojih kuća mogu predavati u elektroenergetsku mrežu. Riječ je o tzv. prosumerima – proizvođačima i potrošačima električne energije. Međutim, njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije i dalje je vrlo malen.
Procedura za prosumere
Građani koji žele postati prosumeri moraju ugraditi dvosmjerno brojilo i prethodno proći propisanu proceduru. No, najveći problem predstavljaju tehnička ograničenja elektroenergetske mreže.
"Trenutačno mreža ne može prihvatiti sve nove priključke. Primjerice, u Štipu postoji objekt koji je potpuno završen, ali se fotonaponska elektrana ne može priključiti na mrežu zbog nedostatka tehničkog kapaciteta. Prema izvješću Regulatorne komisije za energetiku, tijekom 2024. godine prosumeri su instalirali ukupno 25 megavata kapaciteta. To je vrlo malo – oko 0,03 % ukupnog elektroenergetskog kapaciteta države. U tu kategoriju ulaze kućanstva, javne ustanove i tvrtke", kaže Filip Stojanovski iz Centra za klimatske promjene.
Zbog toga je, ističe, potrebno proširiti elektroenergetsku mrežu, što je zadaća kompanija EVN i MEPSO, kako bi se omogućilo priključenje većeg broja građana. Trenutačno je oko 90 % kapaciteta mreže već popunjeno.
"Glavni problem je upravo mreža. Posljednjih godina u državi je izgrađen velik broj privatnih fotonaponskih elektrana koje su zauzele raspoložive kapacitete mreže. Zbog toga danas postoje gradovi u kojima građani, nažalost, ne mogu postati prosumeri jer mreža nema mogućnost preuzeti višak proizvedene električne energije", kaže Bojana Stanojevska Pecurovska iz Centra za klimatske promjene.
Trenutačno jedno kućanstvo u Sjevernoj Makedoniji može instalirati najviše 10 kilovata snage. Riječ je o investiciji koja nije jeftina, budući da ugradnja jednog kilovata instalirane snage stoji i do 1.000 eura. Zbog toga stručnjaci smatraju da bi država trebala uspostaviti fondove za energetsku učinkovitost, putem kojih bi se građanima pružila financijska potpora za ulaganja u fotonaponske sustave i druge oblike obnovljivih izvora energije.
