Trumpova administracija razmatra privremenu zabranu izvoza dizela, dok se američka naftna i rafinerijska industrija tome snažno protivi. Iako je prije samo par dana rečeno da zabrana izvoza "nije na stolu” Reuters je danas izvijestio da administracija priprema plan za 90-dnevnu zabranu izvoza dizela, iako agencija naglašava da taj izvještaj nije mogao odmah neovisno potvrditi. Vijest potječe s Politico portala.
Ako se višak ne može skladištiti, procjena je da bi rafinerije mogle smanjiti preradu za približno 1,9 milijuna barela dnevno, odnosno oko 12% ukupne američke prerade. Proizvodnja goriva je međusobno povezana. Smanjenje rada rafinerija znači manje dizela, benzina, mlaznog goriva i drugih proizvoda.
Ako SAD povuče cca 1,5 milijuna barela dnevno dizela s međunarodnog tržišta, Europa bi morala pronaći alternativne dobavljače upravo u trenutku kada je globalna ponuda već poremećena. To će biti iznimno izazovno jer Rusija - glavni europski dobavljač - ima uništene rafinerije i sama se bori s domaćom potražnjom, a o krizi na Bliskom istoku je bolje ne govoriti. Francuski predsjednik Macron pismom se neki dan obratio EK sa sugestijom da se smanje ekološki standardi kako bi se povećala domaća proizvodnja dizela u EU-u.
Problem s radom rafinerija
Cijene dizela u SAD-u snažno su porasle, pod utjecajem poremećaja globalne opskrbe, posebice rata s Iranom i problema s ruskim i bliskoistočnim rafinerijama. Zbog toga dio američkih republikanaca, posebno iz poljoprivrednih saveznih država poput Iowe, traži da se američki dizel privremeno zadrži na domaćem tržištu. American Petroleum Institute (API) tvrdi da SAD nema jedan jedinstveni sustav opskrbe gorivom. Velik dio rafinerijskih kapaciteta nalazi se na Meksičkom zaljevu, gdje se proizvodi više dizela nego što lokalno tržište može potrošiti.
Izvoz američkog goriva je važan jer omogućuje rafinerijama da nastave raditi velikim kapacitetom. Ako im se zatvori izvozno tržište, dio rafinerija bi mogao smanjiti preradu sirove nafte, umjesto da proizvodi ogromne količine dizela koje se ne mogu prodati ili skladištit. To je ključi argument industrije koja se protivi zabrani izvoza. Prema API-ju, oko 8 milijuna barela dizela dnevno trguje se morskim putem na globalnom tržištu, a SAD trenutno osigurava oko 1,5 milijuna barela dnevno, odnosno približno 20%.
Odlukom o zabrani izvoza dizela posebno bi mogle biti pogođene Europa, Kanada, Meksiko I zemlje Latinske Amerike. Analiza koju navodi S&P Global procjenjuje da bi, kod potpune zabrane izvoza u razdoblju listopad–prosinac 2026., američke rafinerije morale apsorbirati ili ukloniti oko 1,48 milijuna barela dnevnog izvoza. S&P Global zato procjenjuje da bi potpuna zabrana mogla smanjiti američku proizvodnju benzina za čak 750.000 barela dnevno, potencijalno pretvarajući SAD iz neto izvoznika benzina u neto uvoznika u četvrtom kvartalu.
