Nova analiza IEA-e pokazuje da isplative tehnologije mogu predloženi cilj elektrifikacije od 35 % dovesti "nadohvat ruke". Analiza je izrađena na zahtjev Turske i Australije kao podloga za rasprave na COP31 konferenciji o promjeni klime,
Električna energija preuzima središnju ulogu u gospodarstvima diljem svijeta, otvarajući zemljama nove prilike za jačanje energetske sigurnosti, povećanje konkurentnosti i smanjenje emisija bržom elektrifikacijom njihovih gospodarstava, navodi se u novom posebnom izvješću IEA-e.
Izvješće, izrađeno na zahtjev Turske, predsjedateljice COP31, i Australije, predsjedateljice pregovora na COP31, razmatra potencijal za ubrzanje elektrifikacije na globalnoj razini te u kojoj bi se mjeri napredak mogao ubrzati po sektorima i regijama. U njemu se procjenjuju posljedice brže elektrifikacije za energetsku sigurnost i klimatske ciljeve, kao i njezine šire koristi i kompromisi.
Na temelju danas dostupnih tehnologija i cijena energije na razinama zabilježenima prije početka aktualnog šoka u opskrbi, izvješće utvrđuje da bi električna energija do 2035. mogla isplativo pokrivati 33 % svjetske finalne potrošnje energije, u odnosu na današnjih 23 %. Time bi cilj od 35 %, o kojem se raspravlja, bio nadohvat ruke, navodi se u izvješću. Uz sadašnje cijene energije, u jeku krize u Hormuškom tjesnacu, isplativo bi se mogao elektrificirati još veći dio svjetske potrošnje energije.
Električna energija već ima središnju i sve veću ulogu u modernim gospodarstvima. Posljednjih godina globalna potrošnja električne energije raste brže od gospodarske proizvodnje i gotovo dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom, potaknuta brzim rastom klimatizacije, podatkovnih centara, napredne proizvodnje i električnih automobila. Kako svijet ulazi u Doba električne energije, ta promjena može donijeti velike koristi za gospodarsku konkurentnost, energetsku sigurnost i energetske tranzicije, iako će osiguravanje sigurne i cjenovno pristupačne električne energije postajati sve važnije kako se njezina upotreba bude širila, navodi se u izviješći IEA-e.
U scenariju u kojem zemlje uvoznice goriva diljem svijeta znatno ubrzaju elektrifikaciju svojih gospodarstava, njihovi računi za uvoz energije mogli bi do 2035. pasti za više od 400 milijardi dolara u odnosu na razine iz 2025. Do tada bi brža elektrifikacija mogla značiti da svijet dnevno troši 18 milijuna barela nafte manje nego što bi inače trošio, ponajprije zahvaljujući brzom prihvaćanju električnih vozila u tom scenariju.
Elektrifikacija također pruža veliku priliku za smanjenje emisija povezanih s potrošnjom energije u prometu, zgradarstvu i industriji, koji zajedno čine više od polovice svih emisija ugljikova dioksida (CO2) povezanih s energijom. U scenariju brže elektrifikacije emisije CO2 iz tih triju glavnih sektora do 2035. smanjuju se za 40 %, što je stopa pada usklađena s međunarodnim klimatskim ciljevima. Takvo smanjenje bilo bi dovoljno da ukupne emisije CO2 povezane s energijom krenu silaznom putanjom, bez obzira na strukturu proizvodnje električne energije, zaključuje se u Izviješću.
