Potražnja za klima-uređajima raste širom svijeta. Naime, kako u prosjeku raste standard svjetskog stanovništva, to si sve više ljudi može priuštiti klimatizaciju domova, a zbog rekordnih toplinskih valova uzrokovanih klimatskim promjenama, sve ih više ljudi i želi pa i treba.
No, dostupnost hlađenja i klimatizacije domova i dalje je u svijetu vrlo neravnomjerno raspoređena. Dok gotovo 90% kućanstava u Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama ima neku izvedbu uređaja za klimatizaciju, taj je udio mnogo manji u Indiji i zemljama Jugoistočne Azije, unatoč povećanim potrebama za hlađenjem zraka zbog vruće klime. S druge strane, udio kućanstava s nekim oblikom klimatizacije u Kini se u posljednjem desetljeću povećao na 50%.
Do povećanih potreba za ugradnjom sustava klimatizacije i u domovima ne dolazi samo zbog toplinskih valova i sve težeg podnošenja visokih vanjskih temperatura zraka, već i zbog toga što je u mnogim zemljama svijeta u proteklih desetak godina značajno povećan životni standard stanovništva, čak i tamo gdje možda 'klima' nije uvijek nužna. Istodobno, pad cijena opreme i dobro stanje na zalihama u lancu opskrbe opremom za klimatizaciju čine ju pristupačnijom i dostupnijom. Rezultat toga je povećanje godišnjih isporuka klima-uređaja za 25% u odnosu na stanje prije pet godina, što je ponajviše potaknuto povećanjem potreba u zemljama u razvoju.
Povećana primjena klimatizacije istodobno znači i nove izazove za elektroenergetske sustave, što je osobito izraženo danas, kada potražnja za energijom raste i zbog sve većih potreba u industriji, elektrifikacije prometa (električna vozila) i sustava grijanja (dizalice topline) i sve brže gradnje podatkovnih centara. Tako su u razdoblju 2015. - 2025. potrebe za električnom energijom za hlađenje prostora (što uključuje i sustave ventilacije i druga rješenja za klimatizaciju i hlađenje kao što je, npr. daljinsko hlađenje) porasle za oko 50%. Samo prošle godine potrošnja električne energije za te svrhe u svijetu je premašila 2900 TW h, što je više od ukupne potrošnje u zemljama Europske unije. Uz to, procjenjuje se da će ta potrošnja već do 2035. godine premašiti 4500 TW h.
S druge strane, meteorolozi upozoravaju da bi El Niño (periodično zagrijavanje površinskih voda Tihog oceana) mogao potaknuti novu seriju ekstremnih vremenskih događaja ove i sljedeće godine u cijelom svijetu. Nove analize Međunarodne agencije za energiju (IEA) istražuju potencijalne utjecaje tih događaja i pokazuju da bi se, ako se takve meteorološke prognoze obistine i uzimajući u obzir da se takvi uvjeti ponavljaju svake tri godine, globalna potražnja za električnom energijom za hlađenje i klimatizaciju do 2035. godine trebala povećati za još 700 TW h.
Na sreću, postoji svijest o tome da treba koristiti razne mjere za ublažavanje opterećenja EES-ova kao što je, npr. fleksibilnija potrošnja energije, odnosno pomicanje energetski intenzivnih aktivnosti dalje od vremena vršne potražnje za električnom energijom, čime se smanjuju pritisci na mrežu. Također su važna i stalna poboljšanja energetske učinkovitosti, uz istodobno snižavanje troškova i za krajnje potrošače i za same EES-ove. Kada se radi o hlađenju i klimatizaciji, treba reći da su danas najučinkovitiji klima-uređaji i četiri puta učinkovitiji od najmanje učinkovitih modela na tržištu i više od dva puta učinkovitiji od prosječnih prodanih uređaja. Uz to, klima-uređaj proizveden 2024. godine je za oko 20% učinkovitiji od onoga koji je proizveden prije jednog desetljeća, objavila je IEA.
