Kako toplinski valovi širom svijeta postaju sve češći i intenzivniji, ubrzano raste i potražnja za rješenjima za hlađenje i klimatizaciju. Tako se očekuje da će potražnja za klima-uređajima u narednim godina rasti za 5% godišnje, a u skladu s time, raste će i potrebe za energijom za njihov pogon. Međunarodna agencija za energiju (IEA) stoga sve više u prvi plan stavlja izazove koje u energetici izaziva takvo povećanje potrebe za hlađenjem i klimatizacijom.
Potražnja za klima-uređajima najbrže raste u zemljama u razvoju i očekuje se da će na njih već 2050. godine otpadati 80% potražnje. Razlog tome nije sve veća potreba za hlađenjem i klimatizacijom zraka, već i ubrzan gospodarski rast što za posljedicu ima porast životnog standarda. Procjenjuje se da bi se broj klima-uređaja u zemljama Jugoistočne Azije u narednih 15 godina mogao povećati devet puta.
"Iako potražnja za klima-uređajima brzo raste, mogućnosti pristupa takvoj opremi i dalje su vrlo nejednolike, posebice kada se promatraju različite dohodovne skupine," ističu stručnjaci IEA-e. Takva je raspodjela osobito neravnomjerna upravo u Jugoistočnoj Aziji, gdje samo 25% kućanstava s malim prihodima ima klima-uređaj, dok je ta razlika siromašnijih i bogatijih kućanstava u europskim zemljama mnogo manja.
Problem vršne potrošnje energije
Nesumnjivo je da klima-uređaji povećavaju udobnost, a čak mogu smanjiti zdravstvene opasnosti uzrokovane ekstremnim vrućinama. No, povećanje njihovog broja izazov je za elektroenergetske sustave jer njihov rad uzrokuje povećanje vršne potrošnje električne energije tijekom dana i navečer. Primjerice, vršna potrošnja za vrijeme toplinskih valova u Francuskoj bila je veća za 25% od prosjeka, a u New Yorku čak za 90%. Stoga IEA opominje kako bi to moglo ugroziti pristupačnost i sigurnost opskrbe električnom energijom.
To se može ublažiti primjenom energetski učinkovite opreme. Uz to, sami korisnici mogu smanjiti potrošnju klima-uređaja tako što temperaturu zraka u prostoriji namjeste na nekoliko °C više ili povremeno koriste ventilaciju umjesto klimatizacije.
Također se zgrade ne moraju hladiti i klimatizirati isključivo mehanički, primjenom sustava ventilacije i klimatizacije, već se udobnost u njima može osigurati i boljom izolacijom, povećanjem zasjenjenja i prirodnom ventilacijom. To je razlog zašto IEA sve više ističe važnost propisa i standarda kojima se povećava energetska učinkovitost zgrada i u njima ugrađene opreme i uređaja pa i načina njihove uporabe.
Čak 250 000 novih klima-uređaja godišnje
Iako se Nizozemska na europskom Jugu i Jugoistoku smatra zemljom hladn(ij)e klime, i u njoj sve više dolazi do toplinskih valova i temperaturnih rekorda. To također dovodi do povećanja broja kućanstava koja koriste klima-uređaje, koji su u zemljama Južne i Jugoistočne Europe već nekoliko desetljeća gotovo pravilo. Stoga se procjenjuje da bi se potrošnja električne energije klima-uređaja u Nizozemskoj do 2030. godjne mogla utrostručiti. Uostalom, na nizozemskom se tržištu prodaje više od 250 000 klima-uređaja godišnje i do kraja ove godine broj ukupno instaliranih uređaja trebao bi dosegnuti 2,2 milijuna, što uključuje i dizalice topline zrak - zrak (u suštini, klima-uređaje). Oni se u Nizozemskoj sve više koriste i za grijanje, kao zamjena za ranije uobičajene (plinske) kotlove za centralno grijanje.
Nizozemski stručnjaci, zabrinuti za okoliš, ali i daljnji razvoj elektroenergetskog sustava, zato preporučuju da se prije nabave i ugradnje klima-uređaja ipak pokušaju poduzeti druge mjere za ostvarivanje ugodne temperature zraka u domu ili uredu. Primjerice, to uključuje postavljanje roleta, zatvaranje prozora i vrata tijekom dana i provjetravanje kuće navečer i rano ujutro, objavio je nizozemski stručni portal 'Solar365'.
