Na do sada održanih 14 konfrencija BUS - Budućnost ugodnog stanovanja sudjelovalo je 145 predavača i 2445 studenata, a ovogodišnja se poklapa s 15. obljetnicom Studentske udruge za promicanje energetske učinkovitosti i savjetovanje (SUPEUS). Napomenula je to Andra Kruna Ramsay, predsjednica SUPEUS-a na početku 15. BUS-a održanog 18. travnja u prostorima Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o jedinstvenom stručnom skupu, koji je ove godine održan pod motom 'Inovacije koje pokreću' i na kojem su sudionici, uglavnom studenti tehničkih visokih učilišta, mogli doznati kako inovacije
pokreću energetiku budućnosti i mijenjaju način na koji se proizvodi, dijeli i koristi energija.
U prvom izlaganju koje je održala dr. sc. Vesna Bukarica iz Energetskog instituta Hrvoje Požar pokazano je kako je upravo energetska učinkovitost temelj razvoja i zelene tranzicije, a prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA) i izvor energije. Pri tome europska krilatica 'Energetske učinkovitost na 1. mjestu' ili EE1st. znači da ona nije samo stvar naljepnice ili izolacije, već integralni dio zgradarstva, političkih i poslovnih odluka i projekata.
Brojne primjere iz prakse, koji zorno pokazuju značaj energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, prikazao je Tomislav Magić iz tvrtke MI-MARIS. Radi se o projektima kao što su drvna industrija Quercus u Novskoj, Specijalna bolnica Krapinske Toplice, Dom sportova i Paromlin u Zagrebu, za čiji je stručni obilazak pokazano veliko zanimanje okupljenih studenata.
Da je udobno stanovanje ono koje se uvijek može preurediti, upozorio je izv. prof. art. Saša Begović iz arhitektonskog studija 3LHD, dok je Anđelka Toto Ormuž iz tvrtke Rockwool istaknula kako je čak 3/4 zgrada u cijeloj Europskoj uniji izgrađeno prije bilo kakvih standarda o energetskoj učinkovitosti. U narednih osam godina trebat će stoga obnoviti svaku četvrtu javnu zgradu, a u narednih pet godina samo će u Hrvatskoj u obnovu zgrada trebati uložiti čak 10 milijardi eura.
Na pitanje što raditi s viškovima električne energije proizvedene u sunčanoj elektrani odgovore je ponudio dr. sc. Josip Zdenković iz tvrtke Schrack Technik. Pri tome je naglasio kako energiju treba isporučivati u mrežu samo ako nisu moguća druga rješenja (npr. za električni kotao pripremu potrošne tople vode i grijanje, za dizalicu topline, za punjenje električnog vozila). Zanimljivi projekt razvoja redoks-protočne baterije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu predstavio je prof. dr. sc. Nenad Bolf. Radi se o rješenju za stacionarnu pohranu električne energije koje ne koristi zapaljive elemente kao druge izvedbe baterija, ali zahtijeva veće dimenzije i složeniju opremu. Cilj tog istraživačkog projekta, koji traje do 2028. godine, je razvoj serijske proizvodnje takvih baterija u Hrvatskoj.
Na problematiku optimiranja i primjene umjetne inteligencije u upravljanju zgradama, mrežama i infrastrukturom osvrnuo se dr. sc. Hrvoje Novak s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dok je tehnoekonomsku analizu primjene sunčane elektrane pokazao Denis Koren iz tvrtke Corex Ing. Pri tome je napomenuo kako su kućni baterijski sustavi za pohranu energije dobili smisao tek nakon ukidanja tzv. netomjerenja.
Posljednja tematska cjelina konferencije obuhvatila je panelnu raspravu pod nazivom 'Next Gen Investing', a teme su bile obnovljivi izvori, nove tehnologije, investiranje i s time povezani problemi i poteškoće. Sudionici su bili već spomenuti Tomislav Magić, ali i dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije sjeverozapadne Hrvatske, prof. dr. sc. Ranko Goić iz tvrtke Fractal, Nikola Vujnović iz tvrtke Rimac Technology i Boris Labudović, glavni urednik časopisa EGE, dok je moderator bio Kristijan Čuljak, alumni član SUPEUS-a.
