Umjetna inteligencija u posljednje dvije godine postala je svakodnevni alat, no gdje su granice koje moramo držati na umu? Na webinaru „AI za energetsku tranziciju: kako AI pomaže građanima uštedjeti na energiji", u organizaciji Pokreta otoka, okupili su se stručnjaci koji o korištenju umjetne inteligencije razmišljaju iz različitih kutova.
Na panelu su sudjelovali Vedran Kirinčić, izvanredni profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i konzultant za energetsku tranziciju; Daniela Kreber, magistrica znanosti o okolišu sa smjerom sociologije i humanističkih znanosti iz Švedske; Anto Malbašić, magistar ekonomije, stručnjak za umjetnu inteligenciju, ECDL edukator i zagovaratelj blockchain tehnologije; te Dora Vujnović, magistrica međunarodnog poslovanja i projektna menadžerica s iskustvom u projektima zelene i plave ekonomije za klijente poput GIZ-a i EIB-a te u EU programima Horizon i Interreg. Webinar je moderirala Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
Anto Malbašić objasnio je da kratica GPT govori ono najbitnije. Generativna, pretrenirana, transformerska umjetna inteligencija stvara nove sadržaje na temelju statističkih obrazaca u jeziku. Modeli ne pamte činjenice iz enciklopedije; pamte koja riječ ili dio riječi najčešće slijedi koju. Iz toga proizlaze i halucinacije. Kad model nema dovoljno podataka ili je sustav opterećen, generira odgovor s istom sigurnošću kao kad je u pravu, samo što je odgovor potpuno izmišljen. Slovo „T" u GPT-u označava transformer, vrstu neuronske mreže dizajnirane tako da generira fluidan i ugodan tekst koji zadovoljava korisnika. Točnost je sekundarni cilj.
Panelist Vedran Kirinčić dodaje kako je umjetna inteligencija prije svega alat. Ulazna barijera za korištenje trenutno je toliko niska da svatko u nekoliko upita može složiti tehničko rješenje za solarnu elektranu ili energetsku zajednicu. Problem nastaje kad u procesu nedostaje ovlašteni inženjer koji razumije ograničenja mreže i stvarne tehničke kapacitete. Rješenje na papiru izgleda savršeno, a u praksi može biti neizvedivo. Kirinčić upozorava i na pojavu koju naziva labilnošću AI-a: dovoljno je tijekom razgovora uvesti jednu novu informaciju, čak i pogrešnu, i alat će se prikloniti njoj umjesto da brani prethodno stajalište. Razgovor lako uđe u praznu petlju u kojoj se troše tokeni i resursi bez stvarnog rezultata.
Malbašić je dodao pravilo koje vrijedi za sve: bez ljudske provjere, niti jedan AI odgovor ne bi trebalo koristiti copy-paste. Za područja u kojima niste stručni, AI može dati dobru polazišnu točku, ali konačnu odluku trebate provjeriti zajedno sa stručnjakom.
Otisci umjetne inteligencije
Daniela Kreber govorila je o dvije dimenzije otiska umjetne inteligencije. Materijalni otisak su veliki podatkovni centri u Sjevernoj Americi, čija je potreba za energijom samo između 2022. i 2023. porasla s 2.600 megavata na 5.300 megavata. Drugi, manje vidljiv otisak je društveno-okolišni: algoritmi normaliziraju određene obrasce ponašanja, poput kupnje novog umjesto popravka, letova umjesto javnog prijevoza ili brze mode umjesto već postojeće odjeće. No znajući ove informacije, ljudi neće prestati koristiti AI zbog ekološkog otiska, kao što ne prestaju letjeti zbog emisija putovanja. Razumno je očekivati da će širi društveni odgovor doći kroz pametnije korištenje i kvalitetniju regulativu, prije nego kroz odricanje pojedinaca.
Kreber je naglasila i da AI alatu ne treba dolaziti kao prazna ploča. Ako mu date samo nekoliko riječi i očekujete gotov tekst, gubite onaj početni kreativni moment. Bolji pristup je doći s vlastitim idejama i strukturom, pa AI koristiti za razradu, sažimanje i provjeru. Tako alat postaje suradnik koji pomaže, dok smjer i odluke ostaju na korisniku. Kirinčić je istaknuo da je sustavna edukacija jedini put do kvalitativnog iskoraka. Već postoje plaćeni i besplatni tečajevi, a iskustvo pokazuje da plaćene verzije alata daju ozbiljnije rezultate od besplatnih. Cilj je izdvojiti repetitivne zadatke i one koji se mogu sažeti, strukturirati i automatizirati, dok kreativno-kritičko razmišljanje ostaje na čovjeku.
Pokret otoka je u sklopu projekta ETO Renew razvio vlastiti chatbot koji je na webinaru predstavila Dora Vujnović. Chatbotu možete pristupiti na portalu otoci.eu. Trenutno pokriva četiri područja: subvencije i tehnička pitanja oko solarnih panela, prve korake za osnivanje energetskih zajednica, lokacije punionica za električna vozila i mjere energetske učinkovitosti u kućanstvu. U sljedećih godinu dana planirano je proširenje tema, dodavanje novih izvora i bolja integracija s lokalnim podacima.
Panelisti su na kraju webinara sudionicima uputili pet ključnih preporuka. Prvo i najvažnije: pišite detaljne upite, uvijek uz kontekst, opis onoga što tražite i format u kojemu želite odgovor. Drugo: koristite više alata, jer triangulacija odgovora kroz dva ili više alata smanjuje rizik halucinacija i otkriva pogreške koje jedan alat može propustiti. Treće: provjeravajte sve, a za odluke koje uključuju novac, propise ili sigurnost, konzultirajte stručnjaka. Četvrto: donesite vlastite ideje i strukturu, pa AI iskoristite za razradu i provjeru. Peto: tražite druge perspektive – promptom poput „koje druge perspektive nisi prikazao?" otvarate prostor za uvide koji vam mogu promijeniti zaključak. Snimku predavanja možete pogledati ovdje.
