Osigurano je financiranje za projekt AquaGuardian u visini čak 3,981 milijuna eura. Riječ je o projektu pod punim nazivom 'A Comprehensive AI Powered Early Warning Ssystem for Digital Management of Water Supply Security, Resilience, and Sustainability' koji se ostvaruje u sklopu programa Challenge, a ukupna mu je vrijednost 4,265 mil. eura. Cijeli se projekt financira u sklopu zajma Svjetske banke za 'Digitalne, inovativne i zelene tehnologije'.
Nositelj projekta je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilište u Zagrebu, a partneri su Građevinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Genos i Endress+Hauser. Projekt je započeo 1. siječnja 2026., a trajat će do 31. listopada 2028. godine.
Voditelj projekta je prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, dok je koordinatorica projekta izv. prof. dr. sc. Dajana Kučić Grgić. Nositelji radnih paketa su doc. dr. sc. Matija Cvetnić i mr. sc. Marinko Markić s FKIT-a, izv. prof. dr. sc. Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, prof. dr. sc. Marin Vuković s FER-a, dr. sc. Nina Šimunić Briški iz tvrtke Genos i Ornela Host iz tvrtke Endress+Hauser. U projekt je uključena i vanjska suradnica dr. sc. Magdalena Ujević Bošnjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Cilj projekta je doprinijeti digitalnoj transformaciji vodoopskrbe rješavanjem ključnih izazova povezanih sa sigurnošću i učinkovitošću mreža za distribuciju pitke vode. Projekt potiče snažniju međusektorsku suradnju znanosti i gospodarstva i razvoj inovativnih rješenja koja osiguravaju visoku kvalitetu i sigurnost vode za piće.
U okviru projekta razvit će se i primijeniti integrirani sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji (AI) za nadzor mreža za distribuciju pitke vode. Sustav će omogućiti kontinuirani nadzor kvalitete vode, prediktivno održavanje infrastrukture i donošenje odluka u stvarnom vremenu na temelju podataka, čime se unaprjeđuje sigurnost vode i javno zdravlje, povećava učinkovitost uporabe resursa i smanjuje rizik od incidenata u vodoopskrbnim sustavima. Planirano rješenje integrirat će napredne osjetničke tehnike, sigurne komunikacijske sustave i prediktivnu analitiku kako bi se smanjili gubici vode, unaprijedilo upravljanje resursima i povećala otpornost infrastrukture. Poseban naglasak stavljen je na područja osjetljiva na klimatske promjene, ekološke katastrofe i posljedice ratnih razaranja. Kao pilot-postrojenje poslužit će mreža Sisačkog vodovoda.
Projekt će ujedno doprinijeti digitalnoj i zelenoj transformaciji vodoopskrbe, u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana i Akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja. Projekt je ujedno usklađen sa Strategijom pametne specijalizacije Hrvatske (S3) do 2029. godine i Nacionalnom razvojnom strategijom (NDS) 2030, stoji u objavi FKIT-a.
