Cilj konferencije pod nazivom 'Tranzicija sustava grijanja i hlađenje: od plana do provedbe' koja je održana 13. ožujka na Energetskom institutu Hrvoje Požar bio je dati pregled novosti i razmijeniti iskustava u vezi s unaprjeđenjem energetske učinkovitosti i dekarbonizacije u sustavima daljinskog grijanja i hlađenja. Zanimljivi stručni skup, ne samo za one koji se bave toplinarstvom i energetikom, već i za sve potrošače toplinske i rashladne energije iz umreženih sustava organiziran je u sklopu projekata REHEATEAST, Enefirst Plus, GreetGeo, HEAT 35, USES4HEAT i DHC SwEEtch.
Naime, u skladu s ambicioznim europskim klimatsko-energetskim ciljevima i sve izraženijima potrebama za dekarbonizacijom grijanja i hlađenja, hrvatski regulatorni okvir u tom području prolazi kroz značajne promjene. Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti koji je na snagu stupio 1. siječnja uvodi dodatne obveze za javna tijela, uključujući godišnje smanjenje krajnje potrošnje energije za najmanje 1,9 % i obnovu zgrada do visokih energetskih standarda. Istodobno, područje grijanja i hlađenja, na koje otpada oko 50% ukupne potrošnje energije, prepoznato je kao jedno od ključnih kada se radi o energetskoj tranziciji.
To je bio razlog zašto je program Konferencije bio usmjeren na novosti i promjene u regulatornom okviru, ali i na praktična iskustva iz područja toplinarstva, pri čemu je poseban naglasak stavljen na europske politike i njihovo provođenjem, na iskorištavanje otpadne topline i geotermalne energije, na osuvremenjavanje toplinarskih sustava i na mogućnosti financiranja takvih projekata.
Od brojnih zanimljivih izlaganja, vrijedi izdvojiti ono koje je na početku održala dr. sc. Vesna Bukarica s EIHP-a koja je kao najvažnije načelo, kada se radi o energetskoj učinkovitosti u europskim procesima, izdvojila EE1st ili energetska učinkovitost na prvom mjestu. Nove odnose u toplinarstvu koji proizlaze iz Zakona o tržištu toplinske energije (NN 67/2025) pojasnila je pak Marina Salopek Kasunić, također s EIHP-a. Pri tome je napomenula kako su u toplinarstvo uvedena dva nova 'subjekta': osoba koja se bavi održavanjem mjerila i razjdelnika toplinske energije i upravitelj zgrade.
O tome kako učinkovito dekarbonizirati toplinarski sustav u Zagrebu kojim upravlja HEP Toplinarstvo govorio je dr. sc. Dražen Balić s EIHP-a, dok je opsežan projekt obnove takvog sustava u Rijeci podrobno prikazao Vatroslav Jukić iz tvrtke Energo. "U Rijeci je provedena velika tranzicija,' naglasio je. Prikazan je i pilot-projekt koji se u području toplinarstva provodi u Vukovaru, na koji se osvrnuo Ilja Drmač iz EIHP-a.
Kada je riječ o financiranju projekata, u proteklih 22 godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (su)financirao ih je čak 70 000. Kako je najavio Žarko Latković iz FZOEU-a, do kraja prvog tromjesečja ove godine, odnosno potkraj ožujka ili početkom travnja trebao bi biti objavljen javni poziv za financiranje projekata za dekarbonizaciju i osuvremenjavanje toplinarskih sustava u vrijednosti čak 80 milijuna eura.
Također bi valjalo izdvojiti dva izlaganja na temu mogućnosti primjene geotermalne energije u toplinarstvu. "Čest problem kod geotermalne energije je nepostojanje potrošnje topline na lokaciji," napomenuo je tom prigodom Dragutin Domitrović, direktor tvrtke IGeoPen koja razvija geotermalne projekte. To je potvrdila dr. sc. Martina Tuschl iz Agencije za ugljikovodike i dodala kako je velika prednost geotermalne energije u tome što se može koristiti niz godina u budućnosti.
