Europska komisija sa Strategijom za grijanje i hlađenje ima za cilj ubrzati dekarbonizaciju ta dva važna područja. Javno savjetovanje na europskoj razini o tome kako će biti grijanje i hlađenje u narednim desetljećima Europi traje do 20. studenog. Pri tome se predlažu mjere za još veću primjenu obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje i učinkovitih rješenja u industriji, kućanstvima i tvrtkama, za uklanjanje neučinkovitosti između ponude, potražnje i projektiranja i za unaprjeđenje integracije sustava grijanja i hlađenja u energetske sustave. Strategija bi također trebala uključivati Akcijski plan za geotermalnu energiju, a u obzir uzima i rješenja kao što su Sunčeva energija u solarnim toplinskim sustavima.
U vezi s time EK naglašava sljedeće: "Čisto grijanje i hlađenje važni su za širok raspon čimbenika u Europskoj uniji. To uključuje sve potrošače energije za grijanje i hlađenje prostora, ali i za industrijske procese... Prodaja dizalica topline usporila se nakon godina ubrzanog rasta i stanje nije povoljno zbog cijena električne energije koje su razmjerno visoke u usporedbi s cijenama plina, dok su potencijali geotermalne energije, solarnih toplinskih sustava i iskorištavanja otpadne topline uglavnom neiskorišteni... Uz to, toplinarske sustavi također treba brzo dekarbonizirati, osuvremeniti i proširiti."
S obzirom na porast vanjskih temperatura zraka i sve veće toplinske valove, EK smatra da hlađenje postaje problem za energetsku sigurnost. Naime, sve veće potrebe za hlađenjem utječu na građane, ali i na energetski sustav, a istodobno sve je veća potražnja za hlađenjem podatkovnih centara. Da bi EU ostvario ciljeve sigurnosti opskrbe, pristupačnosti, konkurentnosti i dekarbonizacije, nužno je zaustaviti rasipanje energije i pametno povezati termotehniku i elektroenergetiku, objavio je njemački stručni portal 'CCI.Dialog'.
