Makedonija i zemlje regije moraju se priključiti europskoj regulativi koja predviđa plaćanje tzv. ugljične naknade. Ona se odnosi na ugrađene emisije stakleničkih plinova u proizvodima koji se uvoze na tržište EU. CBAM-om su obuhvaćene šest skupina proizvoda: željez i čelik, aluminij, cement, umjetna gnojiva, vodik i električna energija, odnosno proizvodi koji se uvoze na tržišta EU. Ovaj mehanizam komplementaran je Sustavu trgovanja emisijama EU, putem kojeg se naplaćuju emisije stakleničkih plinova iz postrojenja unutar Unije.
"Iako Makedonski elektroprijenosni operator (AD MEPSO) nije izravno zahvaćen implementacijom CBAM-a, ipak je važno na vrijeme ukazati da se već bilježe određene posljedice na upravljanje elektroenergetskim sustavom", kaže Nikola Pangelovski, voditelj službe za tržište balansne energije u AD MEPSO.
Prijelazno razdoblje od listopada 2023. do 31. prosinca 2025. bilo je namijenjeno prilagodbi kompanija iz svih šest skupina obuhvaćenih CBAM-om, u kojem je bilo uključeno praćenje emisija, kvartalno izvještavanje, praćenje ukupne količine izvezenih CBAM proizvoda u danom kvartalu, praćenje specifičnih ugrađenih direktnih i indirektnih emisija, kao i cijene ugljičnog dioksida u državi (ako takav sustav postoji).
"Uvođenje CBAM-a očekuje se da će imati značajan utjecaj na socioekonomsku sliku zemalja koje nisu članice EU, ovisno o njihovom izvozu proizvoda obuhvaćenih CBAM-om, kao i o stupnju dekarbonizacije industrija u tim zemljama", navode iz Udruženja energetičara Makedonije (ZEMAK).
Kupnja CBAM certifikata
Od 1. siječnja 2026. započela je potpuna implementacija navedenog mehanizma. Tada započinje i kupnja CBAM certifikata, odnosno nastaju i financijske obveze za uvoznike CBAM roba u EU. U razdoblju od 2026. do 2034. udio ugrađenih emisija u proizvodima koji se plaća postupno će se povećavati, prema unaprijed određenom koeficijentu. Nakon 2034. nastavlja se plaćanje emisija ugljičnog dioksida u punom iznosu.
U međuvremenu postoji inicijativa Europske komisije, podržana od ENTSO-E, za oslobađanje od plaćanja po CBAM mehanizmu za tzv. neželjena odstupanja prijenosnih operatora iz zemalja koje nisu članice Europske unije.
"Električna energija, kao proizvod koji se izvozi u EU, opterećena je dodatnim troškovima i za nju neće biti faznog uvođenja CBAM-a niti postupnog povećanja udjela emisija koje podliježu plaćanju, već će se emisije za izvezenu električnu energiju plaćati u cijelosti", rečeno je na panel raspravi održanoj na ovu temu u organizaciji ZEMAK-a.
Potrebno je i uspostavljanje funkcionalnog sustava za monitoring, izvještavanje, verifikaciju i akreditaciju, kao i uvođenje sustava trgovanja emisijama koji je usklađen s EU. Takva sustavna rješenja ključna su za dugoročnu transformaciju industrije prema niskougljičnoj i konkurentnijoj proizvodnji, uz istodobno ublažavanje financijskih učinaka CBAM-a. Sve to zahtijeva koordinirani pristup institucija, gospodarstva i međunarodnih partnera s ciljem očuvanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva i postupnog usklađivanja s klimatskim ciljevima EU.
