Oko tri mjeseca prije globalnog prosjeka, Hrvatska već 25. travnja ulazi u tzv. ekološki dug. To znači da je naša godišnja potrošnja prirodnih resursa premašila ono što se može obnoviti u jednoj godini. Od sutra do kraja godine stanovnici Hrvatske živjet će "na ekološki kredit", iscrpljujući prirodni kapital o kojem ovise naša sigurnost hrane, gospodarstvo i kvaliteta života, navode u WWF Adria i ističu kako rješenja zahtijevaju odlučnu političku akciju.
Kako ističu, do toga dolazi zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo riblje stokove te siječemo šume brže nego što se mogu obnoviti. Upravo to WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, nastoji spriječiti kroz projekte očuvanja rijeka, šuma i mora, kao i poticanjem potrošača na odabir održivih proizvoda iz ribarstva.
Iako Global Footprint Network još nije objavio točan datum globalnog Dana ekološkog duga, očekuje se da će ove godine pasti krajem srpnja – gotovo tri mjeseca kasnije. Ova razlika jasno pokazuje da u Hrvatskoj trošimo znatno više nego što nam priroda dugoročno može pružiti.
Za razliku od Hrvatske, koja u ekološki dug ulazi sutra, Crna Gora u njega je ušla već u ponedjeljak, dok će Bosna i Hercegovina zakoračiti odmah iza Hrvatske, u nedjelju. Srbija u ekološki dug ulazi 11. svibnja.
