Udio energije iz obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju u Europskoj uniji nastavio je rasti i u prošloj godini.
Naime, prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, taj je udjel dosegnuo 26,2 posto u 2023., porastavši za 1,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Također, taj je udjel najveći od 2004. kada je iznosio 11,7 posto, uglavnom zbog doprinosa biomase i dizalica topline.
EU Direktiva o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora zahtjeva od zemalja EU-a povećanje svojih godišnjih prosječnih udjela obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju za najmanje 0,8 postotnih bodova od 2021. do 2025. i za najmanje 1,1 postotni bod od 2026. do 2030. godine, javlja Eurostat.
Švedska na vrhu
Među članicama EU-a, Švedska se nalazi na prvom mjestu s udjelom od 67,1 posto, a slijedi ju Estonija (66,7 posto). Obje zemlje uglavnom koriste biomasu i dizalice topline. Na trećem mjestu nalazi se Latvija (61,4 posto), koja se mahom oslanja na biomasu.
Nasuprot tome, najmanji udio obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju zabilježen je u Irskoj (7,9 posto), Nizozemskoj (10,2 posto) i Belgiji (11,3 posto).
Hrvatska se, valja naglasiti, s udjelom od 36,2 posto nalazi primjetno iznad europskog prosjeka.
U usporedbi s 2022., 21 država EU-a bilježi porast udjela obnovljivih izvora koji se koriste u grijanju i hlađenju. Najveći rast između 2022. i 2023. godine zabilježile su Austrija (za 8,1 postotni bod), Malta (za 7,5 postotnih bodova) i Grčka (za 4,9 postotnih bodova).
S druge pak strane, smanjenje udjela zabilježeno je u Švedskoj (za 2,7 postotnih bodova), Poljskoj (za 2,2 postotna boda), Slovačkoj (za 1,1 postotni bod), Hrvatskoj (za jedan postotni bod), Njemačkoj (za 0,5 postotnih bodova) i Luksemburgu (za 0,1 postotni bod).
