Međunarodni institut za hlađenje (IIF/IIR) upravo je objavio studiju u kojoj donosi prognoze o mogućim emisijama ugljikovog dioksida uzrokovanim radom uređaja i opreme za klimatizaciju do 2050. godine. U studiji pod nazivom 'Emisije CO2 iz klimatizacije' izračunato je koliko će klima-uređaji i rashladnici vode do te godine doprinijeti globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Naime, procjenjuje se da će to tada broj instaliranih klima-uređaja s 1,4 milijarde, koliko ih je bilo 2021., narasti na 3,5 mlrd. uređaja.
U studiji je također izračunato da je 2021. godine spomenutih 1,4 mlrd. uređaja imalo 5% udjela u globalnom efektu staklenika, odnosno da su ekvivalentne emisije CO2 (CO2eq), tj. one uzrokovane njihovim radom, iznosile 1805 mil. t. Kako bi se pak procijenio utjecaj rada čak 3,5 mlrd. klima-uređaja u 2050. godini, razmatrana su dva scenarija. Jedan je pretpostavio 'umjeren razvoj' (M), a drugi pak 'progresivni razvoj' (P).
Prema scenariju M, emisije će se do 2050. godine povećati za 23% u odnosu na 2021., na 2214 mil. t CO2eq, od čega 86% čine neizravne emisije (od proizvodnje električne energije potrebne za rad uređaja), a 14% izravne emisije (od istjecanja radnih tvari u okoliš). Prema scenariju P, emisije bi ipak trebale pasti i to za golemih 32%, na 1219 mil. t CO2eq, od čega 95% otpada na neizravne, a 5% na izravne emisije.
Pri razradi tih scenerija u obzir su, dakako, uzimani razni tipovi i izvedbe uređaja za klimatizaciju i rashladnika, prosječne količine punjenja radnih tvarima, rashladni učini, energetska učinkovitost i godišnje vrijeme rada, različite stope istjecanja radnih tvari iz uređaja i mjere koje predviđaju postupni prelazak na radne tvari s manjom vrijednošću potencijala globalnog zagrijavanja (GWP), ali i energetska tranzicija, tj. postupni prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore u proizvodnji električne energije.
Za razliku od scenarija M, scenarij P pretpostavlja, između ostalog, brži prelazak na radne tvari manjim GWP-om, značajno smanjivanje istjecanja radnih tvari i mnogo bolje radne značajke uređaja (tj. mnogo veća energetska učinkovitost i mnogo manja potrošnja energije) do 2050. godine. Tako je, ovisno o izvedbi uređaja, u studiji uzeto u obzir povećanje pokazatelja energetske učinkovitosti uređaja s prosječne vrijednosti 2,7 - 3,3 u 2021. na 4,6 - 6,6 do 2050. godine.
"Samo ako bude moguće značajno povećati energetsku učinkovitost uređaja i značajno smanjiti utjecaj propuštanja radnih tvari, moći će se postići cilj smanjenja emisija povezanih s uređajima za klimatizaciju za 1/3, iako razrađeni model do 2050. godine predviđa povećanje emisija za 2,5 puta," stoji u studiji, a prenosi njemački stručni portal 'CCI.Dialog'.
