U Beču je proteklog srpnja u pogon puštena osma rashladna stanica sustava daljinskog hlađenja i to prva koja koristi banku leda. Postrojenje je izgradila bečka energetska tvrtka Wien Energie i rashladnom energijom će opskrbljivati kampus Mariannengasse Medicinskog sveučilišta koji je trenutačno u izgradnji, ali i okolne zgrade. No, dok ti radovi ne budu gotovi, sva rashladna energija isporučivat će se u gradsku mrežu daljinskog hlađenja. Istodobno, otpadna toplina koja nastaje radom rashladne stanice iskorištava se u ugrađenoj dizalici topline.
Banka leda ima dimenzije 10 × 4 × 3 m i kapacitet pohrane 6 MW h, a služi za ublažavanje vršnih opterećenja i povećanje učinkovitosti rashladnog uređaja. Osim banke leda, rashladnu stanicu čine tri kompresorska rashladna uređaja koja se napajaju isključivo zelenom električnom energijom, spomenuta dizalica topline i apsorpcijski rashladni uređaj koji kao toplinski izvor koristi toplinu iz toplinarskog sustava. Očekuje se da će zahvaljujući primjeni takvog rješenja emisije ugljikovog dioksida biti manje za oko 1000 t godišnje.
No, to nije sve jer Wien Energie do 2030. godine u proširenje bečke mreže daljinskog hlađenja namjerava uložiti oko 90 milijuna eura, čime će se ukupni rashladni učin povećati sa sadašnjih 240 na 370 MW. Mrežu daljinskog hlađenja u Beču čini ukupno 30 km cjevovoda i na nju je već priključeno 220 zgrada, uključujući Opću bolnicu (AKH), Gradsku vijećnicu i brojne uredske, kulturne i hotelske zgrade, objavio je njemački stručni portal 'CCI.Dialog'.
