Čebren i Galište kapitalni su hidroenergetski projekt o kojem se govori više od desetljeća i za koji je do sada propalo čak 14 natječaja putem kojih je država tražila partnere za njegovu izgradnju. Posljednji je propao 2024. godine kada grčka državna kompanija PPC Archirodon nije u predviđenom roku dostavila potrebnu bankarsku garanciju te je odustala od projekta. Prema procjenama, za njegovu realizaciju bilo bi potrebno oko 1,5 milijardi eura.
"Jedna od inicijativa koju imamo jest da sami, kao država, izgradimo cijeli kompleks hidroelektrana na rijeci Crnoj, iznad postojeće hidroelektrane Tikveš, u javnosti poznat kao projekt Čebren i Galište. Napravili smo izračune i smatramo da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Makedoniju nego i za cijelu regiju. Do sada je bilo mnogo neuspješnih natječaja, pokušaja privatnih partnerstava i procesa povezanih s brojnim sumnjama“, rekao je makedonski premijer Hristijan Mickoski. U tijeku su razgovori o formiranju konzorcija međunarodnih financijskih institucija te se realno očekuje da bi 2027. godine mogao biti položen kamen temeljac za ovaj povijesni projekt.
"Uzimajući u obzir klimatske promjene, uvjeren sam da će ne samo Makedoniji nego i regiji trebati dva velika rezervoara pitke vode. Upravo su te akumulacije takav tip rezervoara. Ovo je ambiciozna najava, ali nije neostvariva i vrlo smo blizu konačnoj odluci da država sama gradi ovaj projekt“, istaknuo je Mickoski. Količine vode iz ovih hidroelektrana pomogle bi navodnjavanju poljoprivrednih površina u tom dijelu zemlje, ali i proizvodnji električne energije. Aktualna vlast u Skoplju predstavila je projekt Čebren i tijekom razgovora prilikom posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i investitorima na forumu u Davosu.
Inženjeri podržali Čebren i Galište
Prema mišljenju stručne javnosti, hidroelektrane Čebren, Galište, a posebno Boškov Most, hitno su potrebni proizvodni kapaciteti i investicije s relativno brzim povratom, čija je proizvodnja električne energije od ključnog značaja za državu i građane kao najsigurniji i najfleksibilniji oblik energije.
"Smatramo da Vlada neće pogriješiti ako izgradi bilo koju od ovih akumulacijskih hidroelektrana te u potpunosti podržavamo njihovu hitnu realizaciju“, poručili su iz Udruge inženjera Makedonije. Prema njihovim riječima, hidroelektrane su iznimno važni izvori obnovljive energije koji se prirodno nadopunjuju sa solarnim i vjetroelektranama, osobito u razdobljima kada je njihova proizvodnja smanjena.
"Kada je riječ o skladištenju električne energije, predlažemo izgradnju zasebne reverzibilne hidroelektrane s prirodnim gornjim rezervoarom u okolici jezera Kozjak, umjesto projekta Čebren, za koji smatramo da bi bio prikladniji kao klasična akumulacijska hidroelektrana s nižom branom“, navode iz Udruge.
Iako su projekti Čebren, Galište i Boškov Most značajni i dobrodošli, prema mišljenju stručnjaka od iznimne je važnosti realizacija projekta Vardarska dolina s 12 hidroelektrana. Taj bi projekt proizvodio oko 1.309 GWh električne energije godišnje te bi, u kombinaciji sa solarnim i vjetroelektranama, u velikoj mjeri smanjio potrebu za skladištenjem i uvozom električne energije, osiguravajući dugoročnu energetsku stabilnost države.
