Europske baterijske zalihe lani su prvi put prešle prag od 100 GWh operativnog kapaciteta, a sam je prirast dosegnuo 36 GWh - gotovo polovicu više nego godinu ranije. Prema podacima udruženja SolarPower Europe, riječ je o dvanaestom uzastopnom godišnjem rastu, a prijelomnu je ulogu odigrao segment velikih baterijskih sustava u vlasništvu poduzeća, koji je po prvi put činio više od polovice svih novih instalacija.
Dinamika bi se trebala nastaviti. Već ove godine instalacije bi mogle premašiti 50 GWh, a do 2030. dosegnuti 138 GWh godišnje - gotovo četverostruko više nego danas. Ukupni kapacitet u EU-u do kraja desetljeća tako bi narastao na oko 470 GWh. Vodeća tržišta i dalje su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija, no među pet najvećih probile su se i Ukrajina i Bugarska.
Unatoč rekordima, SolarPower Europe upozorava da je tempo i dalje preslab za potrebe energetske tranzicije te poziva Europsku komisiju na poseban akcijski plan koji bi uklonio administrativne prepreke, ubrzao priključke na mrežu i poboljšao uvjete za ulaganja. Izvršna direktorica Walburga Hemetsberger ocjenjuje da se tržište kreće u pravom smjeru, ali ne dovoljno brzo: za cilj od 200 GW snage do 2030. godine, kaže, nužan je primjeren politički okvir koji bi omogućio rast potrebnom brzinom i u potrebnom opsegu.
Sve veću pozornost baterijama posvećuje i organizacija EMBER, tražeći odgovor na pitanje kako uz brzo rastući udio promjenjivih obnovljivih izvora održati pouzdan rad elektroenergetskog sustava. Njihova posljednja analiza pokazuje da bi širenje baterijskih kapaciteta moglo osjetno smanjiti potrebu za gradnjom novih plinskih elektrana, danas glavnog izvora sistemske fleksibilnosti.
Troškovi brzo padaju
Troškovi instalacije - oprema, ugradnja i priključak - brzo padaju, pa bi do 2030. veliki baterijski sustavi mogli biti petinu jeftiniji od novih plinskih elektrana: oko 560 €/kW za četverosatnu bateriju naspram gotovo stotinu eura više za plinsku elektranu. EMBER i IRENA navode da su pojedini sustavi već postizali i oko 412 €/kW. Ostvare li se svi najavljeni planovi, baterije bi do 2030. u jednom satu mogle isporučiti više od 80 posto energije koju danas može proizvesti cjelokupni plinski park EU-a.
Svoj doprinos ravnoteži mreže dat će i električna vozila te toplinske crpke. Do 2030. svaki bi šesti automobil u EU-u trebao biti električan, a polovica njih moći će punjenje usklađivati s razdobljima obilne proizvodnje iz sunca i vjetra; pametnim punjenjem moglo bi se, procjenjuje EMBER, apsorbirati oko 7 posto vršne proizvodnje obnovljivih izvora. Toplinske crpke, koje bi do kraja desetljeća koristilo svako peto europsko kućanstvo, mogle bi oko 15 posto svoje potrošnje pomaknuti u razdoblja viškova, čime bi se vršna potražnja za strujom smanjila za otprilike 3 posto.
U EMBER-u zaključuju da razvoj baterijskog skladištenja i prilagodljive potrošnje postaje ključna alternativa fosilnim elektranama u uravnoteženju mreže i jedan od važnih stupova energetske tranzicije u Europi.
