Sustavi za baterijsku pohranu energije (BESS) ključan su čimbenik stabilne i učinkovite primjene obnovljivih izvora i za unos iz njih proizvedene električne energije u elektroenergetsku mrežu. Iako Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa snagu baterijskih spremnika energije od svega 250 MW do 2030. godine, zanimanje za takva rješenja vrlo je veliko. Jednako tako, unatoč činjenici što njihova ukupna snaga u Hrvatskoj trenutačno iznosi tek oko 11 MW, do kraja godine mogla bi narasti već na 150 MW. Istodobno, niz otvorenih pitanja u vezi s baterijskom pohranom energije stvara pravnu i financijsku nesigurnost. Upravo stoga je Udruženje za obnovljive izvore energije Hrvatske gospodarske komore pripremilo treći 'Position Paper' pod nazivom 'Baterijska pohrane energije u Hrvatskoj - mogućnosti i izazovi'. Cilj tog važnog dokumenta koji je medijima predstavljen na konferenciji za medije Hrvatske gospodarske komore koja je održana 6. ožujka u Zagrebu je stvoriti pojednostavljeni i jasni regulatorni okvir za to područje.
Kako je tom prigodom napomenula Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK-a, kada je riječ o obnovljivim izvorima i njihovoj primjeni u Hrvatskoj, trendovi su dobri i zemlja je u samom europskom vrhu. Njihova ukupna snaga, uključujući velike hidroelektrane, već doseže 5 GW, a samo snaga sunčanih elektrana već iznosi 1,3 GW, pri čemu je novoinstalirana snaga u prošloj godini bila 417 MW. Istodobno, ukupna snaga vjetroelektrana dosegnula je 1,3 GW, iako prošle godine nijedno novo postrojenje nije bilo priključeno na mrežu. No, ono što svima koji se bave obnovljivim izvorima predstavlja najveći problem je činjenica da i dalje (nakon čak 1050 dana!) nije donesena odredba o iznosu jedinične naknade za priključenje postrojenja na obnovljive izvore na elektroenergetsku mrežu. Naime, dok se čeka na taj ključni uvjet za priključenje (a treba ga donijeti Hrvatska energetska regulatorna agencija) mnogim investitorima istekne energetsko odobrenje. To je razlog zašto HGK poziva nadležna tijela na izmjene i dopune Zakona o tržištu električne energije, kako bi se u pojedinim slučajevima moglo produljiti važenje energetskog odobrenja jer su sadašnji rokovi u većini slučajeva neostvarivi. Uz sve veće zanimanje investitora u baterijsku pohranu energije, za koju je regulatorni okvir također nejasan i nepotpun, to je također bio jedan od razloga za pripremu spomenutog 'Position Papera'.
Ulogu baterijskih spremnika energije i njihove potencijale u elektroenergetskom sustavu ukratko je potom predstavila Nina Domazet, poslovna tajnica Udruženja OIE HGK-a. Pri tome je upozorila na činjenicu da je oko 60% hrvatskog EES-a starije od 60 godina i da barem do 2035. godine neće biti izgrađen novi 400 kV dalekovod između sjevera i juga Hrvatske. Zbog zagušenja koja u EES-u nastaju kao posljedica toga, još je 2023. 'izgubljeno' 48,5 GW h električne energije, a prošle je godine broj negativnih sati (tj. vremena s negativnim cijenama električne energije na burzi energije) dosegnuo 250. To su sve razlozi zašto treba ubrzati primjenu baterijske pohrane i olakšati ostvarivanje projekata baterijskih spremnika, pri čemu treba imati na umu činjenicu da će s povećanjem broja pružatelja pomoćnih usluga EES-u (a oni će rasti s brojem instaliranih baterijskih spremnika) doći i do pada cijena tih usluga.
"Baterijski spremnici energije mogu pomoći u premošćivanju jaza do izgradnje potrebnih dalekovoda," napomenuo je Aljoša Pleić, zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK-a i direktor hrvatske podružnice španjolskog energetskog diva Acciona. Pri tome je kao glavne prepreke za sporost u uvođenju baterijske pohrane energije u širu primjenu u odnosu na ostale europske zemlje izdvojio (ranije spomenuto) kašnjenje s određivanjem cijene za priključenje postrojenja na mrežu, ograničenost tržišnih modela (pri čemu se prednost daje tzv. nearbitražnom kolokacijskom modelu), kašnjenje s određivanjem naknade za pohranu energije (i to donosi HERA), (također ranije spomenute) prekratke rokove važenja energetskih odobrenja i nemogućnost posrednog korištenja mreže. "Alarmantno je što se ponekad čini da se daju impulsi za usporavanje razvoja prijenosne infrastrukture," zaključio je i nadležnim tijelima: Ministarstvu gospodarstva, HERA-i i operatorima elektroprijenosnog i elektrodistribucijskog sustava poručio da je najskuplja energija ona koje nema ili koja se mora 'baciti'.
