Hrvatska energetika u protekloj je godini počela dobivati jasniji okvir i stabilniji smjer razvoja. To je ocjena Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore koja je iznesena na predblaganskom druženju ključnih sudionika hrvatske energetike održanom 18. prosinca u HGK-u. Takva ocjena proizlazi iz rezultata ankete koja je provedena među članicama udruženja koja pokrivaju područja energetike u HGK-u.
Uz to, istaknuto je kako su 2025. godinu obilježila tri ključna događanja u hrvatskoj energetici. Prvim takvim događajem članice Udruženja energetike, Udruženja obnovljivih izvora energije i Udruženja distributera i opskrbljivača plinom smatraju donošenje ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) koji je dao jasniji signal kamo se kreće cjelokupna hrvatska energetika i u kojem se vremenu mogu očekivati ključne promjene. "Energetski sektor traži predvidivost, a NECP je ozbiljan korak prema tome da se investicije u obnovljive izvore, mrežu i nove tehnologije planiraju dugoročno, a ne stihijski. Ključno će biti i kako će plan provoditi operatori elektroenergetskih mreža, ali bez tog okvira provedba uopće ne bi bila moguća," komentirala je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj mr. sc. Marija Šćulac.
Drugi važan događaj, iako se po broju glasova članica pokazao jednako važnim kao i NECP, je konačni prelazak 'magične' granice od 1 GW instalirane snage u sunčanim elektranama. To je dokaz velikog zanimanja građana i poduzetnika za primjenu Sunčeve energije, ali i činjenice da se nastavlja razvoj primjene obnovljivih izvora, unatoč brojnim preprekama (ograničenja elektroenergetske mreže, složeni adminisrativni postupci itd).
Kao treći najvažniji energetski događaj godine članice HGK-ovih energetskih udruženja ističu daljnje jačanje sigurnosti opskrbe zahvaljujući nastavku razvoja plinske infrastrukture, pri čemu se osobito ističe proširenje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku. Istodobno, sve se više govori o geotermalnoj energiji, iako broj takvih ostvarenih projekata zanemariv. No, riječ je o stabilnom i baznom izvoru energije koji može imati važnu ulogu u budućem energetskom miksu, osobito kada je riječ o toplinarstvu. "Vjerujemo da će se snažan rast kapaciteta u sunčanim elektranama nastaviti, uz prateće baterijska pohrane, što je tehnologija koja dolazi i ima kapacitet povećati korištenje zelene energije. Plinacro nastavlja investicije a LNG terminal sada ima još veći kapacitet, što odlično pozicionira Hrvatsku, energetski i geopolitički. U 2026. očekujemo da će konačno biti poznata cijena priključenja novih elektrana na mrežu. Dobre zakonodavne temelje imamo – možemo graditi na njima i napredovati," dodala je mr. Šćulac.
Naravno, postoje i neki izazovi koji se moraju prevladati. Prvi od njih svakako je složen regulatorni i administrativni okvir, a drugi je ipak tehnički, a proizlazi iz ograničenja elektroenergetske mreže jer ulaganja u nju u proteklim godinama nipošto nisu bila dostatna. Konačno, tu je i trošak energetske tranzicije koji će morati podnijeti gospodarstvo, ali i građani. Naime, ulaganja u dekarbonizaciju, prilagodbu poslovanja i nove tehnologije sve će se snažnije osjećati, posebno u energetski intenzivnim djelatnostima, a to otvara pitanje konkurentnosti. "Priuštive i stabilne cijene energije pitanje su nacionalnog gospodarskog interesa. Hrvatska mora voditi energetsku politiku koja štiti gospodarstvo, radna mjesta i konkurentnost naših poduzeća. Energetska tranzicija treba biti odgovorna i postupna, uz kompromis između razvoja obnovljivih izvora i sigurnosti opskrbe. Ne smijemo dopustiti da teret promjena padne na gospodarstvo ili ugrozi razvoj u energetskom sektoru. U 2026. očekujemo snažniji fokus na domaću proizvodnju energije i veću predvidljivost tržišta kako bi energija bila pouzdan oslonac razvoja hrvatskog gospodarstva," zaključio je dr. sc. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj.
