Prema najnovijoj procjeni neovisne međunarodne analitičke organizacije Ember, koja se bavi istraživanjima i analizama podataka u području energetike i klimatskih politika, troškovi skladištenja električne energije značajno su se snizili. Naime, kod prethodnih generacija baterijskih sustava troškovi skladištenja iznosili su oko 92 eura po megavatnom satu, dok su ih današnje tehnologije i projektni modeli snizili na približno 60 eura po megavatnom satu. Analiza se temelji na nedavnim dražbama u Italiji, Saudijskoj Arabiji i Indiji te na razgovorima sa stručnjacima iz industrije.
"Nakon 40-postotnog pada troškova baterijske opreme u 2024. godini, jasno je da smo na putu prema još jednom velikom sniženju u 2025. godini. Ekonomika baterija danas je potpuno drugačija nego u prošlosti, a industrija se tek počinje osvješćivati tog novog omjera. Solarna energija više nije samo jeftina dnevna elektrika, već postaje elektrika koja je dostupna u bilo koje vrijeme. To je prijelomna promjena za zemlje s brzorastućom potražnjom i dobrim solarnim potencijalom", naglasila je prilikom predstavljanja nove Emberove analize Costanza Rangelova, njihova globalna analitičarka za električnu energiju.
Prema podacima Embera, troškovi baterijske opreme već su se 2024. godine u usporedbi s prethodnom godinom snizili za približno 40 posto, a u 2025. godini, uz daljnje pojeftinjenje, ustabilili su se na razini od oko 115 eura po kilovatnom satu. Analiza pokazuje da na tržištima izvan Kine i Sjedinjenih Američkih Država sastavni dijelovi isporučeni iz Kine koštaju približno 69 eura po kilovatnom satu, dok ugradnja i priključak sustava na mrežu stoje dodatnih 46 eura po kilovatnom satu.
Kod suvremenih baterijskih projekata trošak skladištenja jednog megavatnog sata električne energije danas iznosi približno 60 eura. To je takozvani niveliran trošak skladištenja (LCOS) – cijena za to da se elektrika proizvedena tijekom dana pohrani i koristi kasnije, primjerice noću.
Prema procjenama Embera, LCOS se u usporedbi s prethodnim generacijama baterija snizio za više od trećine (oko 35%) – s oko 92 eura po megavatnom satu na današnjih približno 60 eura. Taj pad nije posljedica samo jeftinijih baterija. Današnji sustavi imaju približno dvostruko duži životni vijek (oko 20 godina umjesto 10), rade s višom učinkovitošću (oko 90% umjesto 80-85%) i financiraju se pod povoljnijim uvjetima, budući da projekti zbog dražbi i dugoročnih ugovora imaju predvidljivije prihode.
