SolarPower Europe objavio je izvješće koje pokazuje da je Europska unija dosegla svoj solarski cilj od 400 GW instaliranog kapaciteta za 2025. godinu, ali i da će najvjerojatnije promašiti ciljanu brojku od 750 GW do 2030. godine.
Europska unija instalirala je 65,1 GW novog solarnog fotonaponskog kapaciteta u 2025. godini, što predstavlja blagi pad od 0,7% u odnosu na 65,6 GW instalirano 2024. godine. Ovo je prvi godišnji pad od 2016. godine, a predviđa se da će pad potrajati još dvije godine.
Prema godišnjem izvješću SolarPower Europe-a "EU Solar Market Outlook", unatoč padu tržišta, EU je dosegao svoj cilj od 400 GW instaliranog solarnog kapaciteta, s ukupno 406 GW instalirane solarne energije.
Međutim, cilj od 750 GW do 2030. godine sada postaje nedostižan. U najvjerojatnijem scenariju, SolarPower Europe predviđa da će ukupni solarski kapacitet EU-a doseći samo 718 GW.
Pad u rezidencijalnom segmentu
Usporavanje se dijelom pripisuje slabljenju rezidencijalnog solarnog segmenta, koji je bio odgovoran za 28% novoinstaliranog EU kapaciteta u 2023., ali samo za 14% u 2025. godini.
"Brojka možda izgleda mala, ali simbolika je velika. Postigli smo naš solarski cilj za 2025., ali sada je po prvi put naš cilj za 2030. izvan dohvata. Ovo prekidanje rasta solarnog tržišta dolazi u ključnom trenutku kada je ubrzanje ključno. Solarna energija sada radi za Europu; 13% europske električne energije bilo je iz solarnih izvora u 2025. godini. U lipnju smo osigurali najviše energije od svih drugih izvora u EU-u. Ključno je da kreatori politika sada implementiraju snažne okvire za elektrifikaciju, fleksibilnost sustava i skladištenje energije kako bi solarna energija vodila europsku energetsku tranziciju do kraja ovog desetljeća", izjavila je Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica SolarPower Europe-a.
Promjene na tržištu
Nesigurno okruženje nakon energetske krize dovelo je do smanjenja potpornih programa za krovne instalacije i percepcije ublažavanja pritiska cijena energije na kućanstva, što je drastično usporilo tržište kućne solarne energije.
Po prvi put, solarne farme čine više od 50% instaliranog solarnog kapaciteta, no samostalni solarni projekti suočavaju se s rastućim izazovima u profitabilnosti, pri čemu sve veći broj sati negativnih cijena umanjuje prihode od solarne električne energije.
Rangiranje europskih zemalja
Dok se slika u različitim segmentima mijenja, rangiranje među zemljama EU-a ostaje relativno stabilno. Njemačka i Španjolska zadržale su vodstvo kao najveća solarna tržišta EU-a, potaknuta projektima na razini komunalnih poduzeća dok su poticaji za krovne instalacije usporeni.
Francuska je prestigla Italiju te instalirala treći najveći solarski kapacitet u 2025. godini, potaknuta snažnom ekspanzijom u komercijalnom i komunalnom segmentu, dok se talijanski krovni sektor naglo smanjio nakon ukidanja potpornih programa.
Rumunjska i Bugarska po prvi put su ušle u top 10 solarnih tržišta, pri čemu Rumunjska bilježi najbrži rast među zemljama u vrhu, dok je bugarski rast povezan s rokovima za nacionalno financiranje iz sredstava oporavka. S druge strane, rangiranje Nizozemske palo je na osmo mjesto, odražavajući razvoj njihovih krovnih instalacija.
Među deset vodećih tržišta, polovica ih je instalirala manje solarne energije u 2025. u usporedbi s 2024. godinom: Italija, Poljska, Grčka, Nizozemska i Portugal.
Preporuke za buduće djelovanje
Tržišni uvjeti variraju diljem EU-a, ali postoje zajedničke prepreke koje treba prevladati na razini EU-a. Političke preporuke izvješća usredotočuju se na redefiniranje energetske sigurnosti oko obnovljivih izvora, usvajanje sveobuhvatne strategije za fleksibilnost, poboljšanje postupaka izdavanja dozvola, poticanje krovnog solarnog tržišta te činjenje solarnih lanaca opskrbe održivijima i otpornijima.
Usporavanje je predviđeno za 2026. i 2027. godinu, s povratkom rasta u 2028. i 2029., pri čemu će EU tek 2030. godine vratiti razine instalacija iz 2025., s oko 67 GW godišnjih instalacija.
